Kako spriječiti napadaje panike?

20/05/2014

Epizode ekstremnog straha popraćene lupanjem srca, drhtanjem, znojenjem, suhim ustima, osjećajem gušenja, strahom od smrti... Jeste li ih ikad doživjeli? I što biste trebali učiniti kako se ne bi ponovile?

Sjedili ste u knjižnici i učili. Čekali usmeni dio ispita pred kabinetom najstrožeg profesora na fakultetu. Ili možda stajali u redu za večeru u studentskoj kantini – kad je počelo. Srce vam se uzlupalo kao da pokušava iskočiti iz grudi, osjetili ste kako vas oblijeva hladan znoj, izdaju noge, a ruke vam se nekontrolirano tresu. Bili ste sigurni da je u pitanju srčani udar i da će vaš mladi život završiti tu, pokraj pulta s plastičnim pladnjevima u studentskom domu. Vaše su zadnje misli bile posvećene roditeljima...

I onom slatkom dečku s drugoga kata na čiji ste tulum bili pozvani u subotu. Kakav peh! Deset minuta kasnije, nekim ste čudom još živi. Srce se umirilo, cirkulacija u nogama proradila, znojenje prestalo te ste se upitali što se to upravo dogodilo. Bio je to vjerojatno vaš prvi napadaj panike. Nedavna anketa provedena među studentskom populacijom pokazala je da čak 50 posto mladih tijekom studija doživi barem jedan napadaj panike, a loša je vijest da oni dvostruko češće pogađaju djevojke. 

Nikad ne znate što je okidač

Napadaj panike je burna psihičko-fizička reakcija na stresne faktore koji nas muče, svjesno ili podsvjesno – težak ispit koji vas očekuje, strogi profesor pred kojeg morate izaći, prezentacija koju morate održati u punoj predavaonici, razdvojenost od obitelji i prijatelja, financijski problemi... Ne možete znati kad će vas pogoditi jer pravila nema. “Osobe koje dožive panični napadaj najviše zabrinjava to što nisu radile ništa neuobičajeno ili naporno, nema očitih okidača za napadaj. To je zajedničko svim spontanim napadajima panike – nisu povezani sa situacijama koje izazivaju strah”, kaže Jordan W. Smoller, liječnik i izvanredni profesor psihijatrije na Harvard Medical Schoolu. Različita su iskustva ljudi koji ih imaju (ili su ih imali) – neke je panični napadaj hvatao ujutro, drugi su se usred noći budili u znoju i uz lupanje srca. Napadaji panike nisu rezervirani isključivo za studente. Od njih pate ljudi različitih generacija i profesija, od bankovnih činovnika do holivudskih zvijezda. Australska glumica Rose Byrne, zvijezda filma “Djeveruše” i poznate TV serije “Damages”, u intervjuima je više puta govorila o borbi s napadajima panike od kojih je patila u ranim dvadesetima.

Duboki strahovi

“Imala sam osjećaj da ću umrijeti od srčanog udara ili jednostavno poludjeti. Izazivali su ih neki moji duboko usađeni strahovi, od kojih mnogih tad nisam bila svjesna. Na svjesnoj razini strahovala sam da neću uspjeti kao glumica, da nisam dovoljno dobra i da mi više nitko nikad neće dati ulogu. Bojala sam se ulaziti u prostore u kojima je bilo puno ljudi”, priča Rose. 

y

Nemir koji nas cijele preplavi

Što su zapravo napadaji panike? Neki ih opisuju kao zastrašujući val negativne energije i nemira koji se širi tijelom, kao da će prouzročiti eksploziju svih organa. Val koji pokreće anksioznost, tj. tjeskoba, osjećaj je ustrašenosti i unutarnjeg nemira koji u jednom trenutku preraste u paniku koja nas preplavljuje i blokira. Napadaji panike pojavljuju se kao osjećaj da ćete se onesvijestiti, poludjeti ili doživjeti infarkt i umrijeti. Kratke epizode ekstremnog straha manifestiraju se lupanjem srca, nelagodom ili bolom u grudima, drhtanjem, znojenjem, zažarenošću ili trncima po dijelovima tijela, suhim ustima i osjećajem gušenja, strahom od umiranja i gubljenja kontrole. Često se javljaju s agorafobijom, strahom da će do napadaja panike doći na mjestima s kojih bi bilo teško pobjeći pa osoba izbjegava takva mjesta. Uzroci su duboko u podsvijesti. Rose se svojih riješila nakon tečaja na kojem je učila o napadajima panike i metodama njihova suzbijanja te razgovora sa psihologom. 

I hrvatska kantautorica Lea Dekleva ima napadaje panike pa je u TV emisiji ispričala sve o svom prvom napadaju, a imala ga je u glazbenom studiju tijekom snimanja pjesme “Dogodila se ljubav”. “Pomislila sam kako sam premlada da umrem od srčanog udara, a činilo mi se da mi se upravo to događa. I zaključila sam kako je dobro što sam uspjela snimiti tu pjesmu jer će barem nešto ostati iza mene”, danas se šali Lea. Njoj su u liječenju anksioznosti puno pomogle šetnje sa psom. 

y

Nove opasnosti u džungli 

Napadaji panike nisu dijagnoza nego skup simptoma koji se javljaju kod anksioznosti. Oni su očitovanje jednog od najprimitivnijih mehanizama kojima nas je priroda opskrbila, mehanizma kojim naše tijelo uočava opasnost, počinje osjećati tjeskobu, a onda lučiti adrenalin kako bismo dobili snagu za bijeg, npr. ako nas napadne neka životinja. Umjerena tjeskoba može biti i korisna jer nam pomaže da se fokusiramo, krenemo u akciju, motivira nas da riješimo problem. No kad ona postane trajno stanje našeg organizma, prestaje biti produktivna te postaje štetna.

Odavno smo napustili divljinu, no danas nas vrebaju druge vrste opasnosti: financijska neizvjesnost, strah od otkaza, teške bolesti... Ako to nismo do kraja osvijestili i ne tražimo rješenja, naša podsvijest može aktivirati adrenalin koji uzrokuje neugodne simptome poput pritiska u grudima, nesvjestice, drhtanja i vrtoglavice. Napadaji panike, objašnjavaju stručnjaci, javljaju se kad je količina stresa kojoj smo izloženi veća od naše tolerancije na stres, a pritom nije važno kakav je stres ni u kojoj ga količini doživljavamo. Mozak nam šalje poruku da se trebamo suočiti s onim što potiskujemo. Kako? Najučinkovitije su kognitivno-bihevioralne terapijske metode (koje nas “treniraju” za nove modele ponašanja) te meditacija i ostale metode relaksacije. 

Disati, mantrati i dobro jesti 

Priscilla Warner, autorica knjige “Learning  to Breathe: My Yearlong Quest to Bring Calm to My Life”, kaže da su njoj u borbi protiv napadaja panike mnogo pomogle vježbe disanja, mantre poput “mirna sam, sigurna sam, sretna sam” te promjena prehrane – potpuno je izbacila alkohol, kavu i šećere jer su pojačavali tjeskobu. Dobra vijest za ljude koji pate od napadaja panike jest da oni nisu opasni i da se relativno lako liječe. 

Cosmopolitan.hr

Novo

Komentiraj