Nećete vjerovati zašto su ugljikohidrati super

09/10/2013

Među pobornicima mnogih dijeta imaju jezivu reputaciju, ali zapitajmo se još jednom ‐ je li zaista ok izbaciti ih iz tanjura? Nutricionisti će vam na to reći: “Dodajte mi više tu porciju špageta, molim!”

Nekidan sam svratila u susjednu redakciju do svoje prijateljice i čujem kako puna uzbuđenja govori kolegici: “Čula sam za super dijetu. Jedeš svaki drugi dan i tjedno izgubiš dva kilograma!” Brzo su odjurile na internet u potrazi za detaljima čudotvorne formule. Doviknula sam im da će, ako jedu svaki treći dan, rezultati vjerojatno biti još brži, ali brzo sam zašutjela jer znam da nijedan moj savjet o potrebi za raznovrsnom prehranom neće pasti na plodno tlo kod moje prijateljice koja ugljikohidrate doživljava kao najveće zlo.

I, čini se, u tome nije usamljena – tijekom godina populariziranja raznih čudesnih dijeta dobri, stari ugljikohidrati stekli su vojsku neprijatelja ujedinjenih pod parolom “ništa nije tako ukusno kao mršavo tijelo”. E, pa, Cosmo se ne slaže. Istina, neki ugljikohidrati jesu složeni, ali ne i formula zdrave, uravnotežene prehrane. Dapače, vrlo je jednostavna: unosite dovoljno vlakana, proteina, kalcija i svih dobrih stvari koje povoljno utječu na vaš organizam. I – slušajte što vam govori znanost.

Prazan želudac, prazna glava

Vještičji lov na ugljikohidrate počeo je Atkinsonovom dijetom (puno proteina, malo ugljikohidrata), a razbuktao se kada je, zahvaljujući takvom režimu prehrane, Jennifer Aniston u kasnijim sezonama “Prijatelja” imala onako divno oblikovane ruke. Onda je Megan Fox rekla da je za njezino tijelo božice zaslužna Paleo dijeta koja je strogo zabranjivala sve žitarice, grahorice, šećere... ma nema što nije. Onda se pojavila Dukanova dijeta s obećanjem da ćete uzimanjem malo ugljikohidrata i puno bjelančevina ne samo održavati vitku liniju nego izbjeći i kronične bolesti.

Ali, je li to zaista tako? Japansko državno sveučilište raspolaže brojevima koji se ne uklapaju u ovu računicu: prema njihovim istraživanjima, eliminacija ugljikohidrata može povećati rizik od prerane smrti za 30 posto. Znanstvenik Hiroshi Noto, koji je provodio svoje istraživanje čak 17 godina, otkrio je da prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata dovodi do smanjenog unosa vlakana i povećanog unosa bjelančevina životinjskog podrijetla, soli i masnoća, što dovodi do povećanja rizika od kardiovaskularnih bolesti. Ne znam kako vi, ali meni se sad posebno jedu mamini njoki.

Glas znanosti

Nutricionistkinja Michelle Broom podupire japanskoga kolegu: “Da bi funkcionirao, vaš mozak treba glukozu iz ugljikohidrata, bez čega ćete se osjećati umorno i nervozno. Većina namirnica bogatih ugljikohidratima – žitarice, mahunarke, povrće i voće – također sadrže vlakna koja su neophodna vašem tijelu da biste zadržali normalnu težinu, smanjuju rizik od raka i daju vam energiju. Drastično smanjenje unosa ugljikohidrata zato može biti jako ozbiljno. A brz gubitak težine koji vas gura u takvo što prava je iluzija – ono što vidite na vagi ustvari je gubitak mišićne mase i vode.”

U svijetu se već udomaćio izraz karbofobija (strah od ugljikohidrata), a liječnike je taj novi dijeta-pokret toliko zabrinuo da su u Australiji, primjerice, pokrenute kampanje za povratak ugljikohidrata na tanjure. Nadamo se da u Hrvatskoj to neće biti potrebno te da će ovaj članak učiniti svoje, pogotovo kad smo vidjeli da na forumima djevojke jedna drugoj preporučuju da prije obroka progutaju kuglicu, dvije vate. To će, kažu, napuniti želudac i stvoriti dojam sitosti pa se neće prejedati. Hej, pa što se to događa?! Jeste li probali progutati to čudo? Niste? I nemojte!!! Činjenica je da ljudi rade gluposti da bi (p)ostali mršavi, a gutanje vate samo je jedna od njih.

Pazite na sebe

Da bi vaš organizam dobio ono što mu treba, u svoju prehranu uvrstite ugljikohidrate. Michelle Broom predlaže četiri porcije cjelovitih žitarica (porcija = ono što stane u vaš dlan) na dan. Ona također navija za müsli, tjesteninu, kruh i rižu, voće, povrće i sve one slasne stvari koje će vam pomoći da prolepršate kroz dan (uz uvjet da ne pretjerujete s količinama). “Svom mozgu morate osigurati pogonsko gorivo za cijeli dan. Pazite da rasporedite svoj unos ugljikohidrata tijekom dana – to je dobro za regulaciju šećera u krvi, vašu težinu i razinu energije”, kaže Broom.

Bez pravilno raspoređenog unosa ugljikohidrata vaše tijelo postaje napuhnuto, možete početi patiti od zatvora i biti razdražljivi. Povećavate šansu za obolijevanje od raka i dijabetesa... Hej, nemojte riskirati sve to jer vam je prijateljičina prijateljica rekla da su ugljikohidrati zlo. Nisu, dobri su i – jako su ukusni. Hrana nas pokreće, omogućava nam da preživimo, ali je i užitak. Svaki put kad si zadate neko novo restriktivno pravilo (Neću jesti ugljikohidrate nakon tri poslijepodne! Neću više nikad pojesti ni žlicu riže!) odbacujete svoju priliku za užitak, mogućnost bistrine misli i životne radosti. Što sad kažete na jednu porciju špageta s plodovima mora, ha?

Cosmopolitan.hr

Novo

Komentiraj