Naušnice od žada ili riža?

12/09/2013

Kako je jedna šopingoholičarka na Baliju odoljela prekrasnom nakitu od srebra i spas potražila u obrednom kupanju u svetoj vodi

Ima li išta bolje od šopinga u ženskom društvu? Ako mislite da me daleka Azija promijenila, grdno se varate. Usprkos svim nedaćama, scilama i haribama te odsutnosti bilo koje valute u novčaniku, i dalje sam žena i šmizla u duši.

Pa kako onda ne otići u Celuk na Baliju, poznat po srebru. Tea zna sva prava mjesta i ljude i fantastično govori bahasu. Uz to je već gotovo 40 godina udana za Indonežanina, što znači da poznaje njihov mentalitet i zna kako se dobro cjenkati za pravu stvar.

Bali 2

Tajana je vlasnica modne agencije iz Rijeke i na Bali je došla zbog naše aktualne Miss Hrvatske Lane Gržetić koja će se uskoro popeti na stage ovdje kod mene u susjedstvu. Idealan sastav za smucanje po Baliju.

Prva postaja Celuk i srebrnarnica gdje ti na trenutak srce stane od silne ljepote.

Naušnice, prsteni, ogrlice i sve to uz zlatni touch talijanskog dizajnera (bez toga jednostavno nema ono nešto!). Oniks, ametist, koralji, sedefi, mjesečev kamen, morski biseri…

Bali 1

Naravno, ništa od svega navedenoga ne smijem kupiti jer neću imati za rižu do kraja mjeseca, ali zato mogu isprobavati do besvijesti! Odlučila sam se za naušnice od žada, ametista i tirkiza. U mašti. Koštaju 17 dolara i jednog ću ih dana sigurno kupiti. Ta mantra “jednoga dana”, u koju čvrsto vjerujem, spašava me u ovakvim i još stotinu banalnijih situacija. Kad ne mogu popiti finu skupu kavu, pojesti fini skupi odrezak ili si priuštiti haljinu koja mi fantastično stoji. Samo kažem “jednoga dana” i znam da će se to sigurno i dogoditi. Kao i te naušnice. Ili one od sedefa za osam dolara ili divna srebrna narukvica za trideset i pet. No najzabavnije je gledati kako se Tea cjenka. Šefica srebrnarnice prvo izbaci neku cijenu, na što se Tea silno zaprepasti. Onda se pokunji i kaže:

- Ma joooooj! Pa kako je to moguće? Ma neeeeee! Prošli je put bilo dvostruko manje.

I onda izgleda kao da su joj sve lađe potonule. Nakon puno razgovora uvijek dobije cijenu koju želi. Tajna je u tome da s Indonežanima nikada ne smijete biti grubi. Uz to, pravilo je da, ako se već počnete cjenkati, tu stvar morate i kupiti. Inače ste potrošili svačije vrijeme.

Bali 8

Tajana je izašla s velikim osmijehom na licu i dobrim ulovom pa smo se zaputili u malo manje ovozemaljsku destinaciju. Hinduistički hram Tirta Empul.

Mjesto je to gdje se hindusi kupaju kako bi se očistili od grijeha prije nego što uđu u hram. Dobro su došli i svi ostali koji žele ući do struka u ledenu svetu vodu i očistiti se na fizičkoj i spiritualnoj razini.

Tajana i ja, naravno, želimo sve isprobati. Jedino je malo zeznuto presvući se u kupaći u svlačionici gdje ulaze muškarci, žene i djeca te nema nikakva paravana ni zaklona.

Pravilo je da su svi u sarongu dok ulaze u vodu u koju se slijeva sveta voda iz nekoliko izvora.

Na prva tri čisti se na fizičkoj razini, a na ostalih sedam na psihičkoj. Treba se pomoliti, politi po glavi tri puta te desnom rukom popiti vodu isto tri puta.

Bali 5

- Nema veze kako se molite, svaka vjera ima svoje, naravno, samo idite – kaže nam Tea dok ja u glavi vrtim pomalo zaboravljeni Oče naš. Nije baš da sam neki vjernik, daleko od toga da vjerujem u imaginarnog Boga koji je sebi prvo stvorio bradu, ali vjerujem u dobru energiju, dobre misli i djela. Recimo da sam neki agnostik otvoren za sve rasprave i da uvažavam svačija vjerovanja.

I zato mi je bilo strašno zanimljivo iskusiti djelovanje svete vode. Problem je jedino bila neka silno pomućena žena pokraj mene koja je jecala sve u šesnaest.

Ne znam jesu li je obuzele emocije ili nije bila sasvim svoja, ali totalno mi je ometala koncentraciju. Kočila je cijeli red ljudi koji su se došli očistiti od grijeha ili samo iskusiti ovaj sveti obred. Zbog nje sam i preskočila nekoliko izvora jer su mi nekako jajnici bili draži od slušanja njezinih naricanja. Bila sam po tom pitanju jako ovozemaljska. Tea nas je utješila i rekla da je sasvim u redu preskočiti nekoliko izvora jer se na zadnja dva ispire od svega. Barem mi je savjest bila mirna.

Bali 4

- I, kak si se osjećala? – pitala sam Tajanu

- Izvrsno, baš super – rekla je ona.

- Nekako mirno, onako smireno kao da je sve u redu? – pitala sam ja.

- Da, da, baš tako – rekla je.

Eto, osjećaj je bio lijep. Obredno kupanje u svetoj vodi bilo je smirujuće iskustvo za naš duh, reklo bi se. Ali ne i za moje tijelo. Jer sam zbog ledene vode dobila upalu uha.

Ahaaaaa! Reći će skeptici i svi oni znanstvenog uma. To se moglo predvidjeti.

Ali naravno! Pa tijelo se čisti od bolesti. Reći će oni produhovljeniji. Ne znam u čemu je stvar, ali znam da zbog tog uha nisam mogla punim plućima dalje uživati. Do hrama Gunung Kawi iz 11. stoljeća spuštala sam se 371 stepenicu polugluha.

Bali 6

No kad sam došla do podnožja i vidjela rižina polja, rječicu sa slapovima i kipove isklesane u stijeni, nekako sam zaboravila na muke. Gunung Kawi prekrasno je mjesto gdje možete sjediti satima i samo gledati džunglu oko sebe i sve to zelenilo. U pećinama uokolo meditiraju svećenici više svijesti, kao i oni kojima meditacija nije strana i koji ovdje osjećaju posebnu energiju. Ali nisam isprobala i ne znam. Samo znam da sam se nakon povratka uz one silne stepenice odlučila počastiti skupim capuccinom od dva i pol dolara i uživati u jednom od najljepših pogleda.

Možda mi je to rekla neka moja viša svijest ili moja potreba da si malo ugodim, ne znam. Vrijeme će pokazati.

Piše: Nađa Irena Fišić

Foto: Damir Pavičić

Cosmopolitan.hr

Novo

Komentiraj