Zavist i zašto vam (ne) treba

23/09/2014

Svi je ljudi osjećaju i gotovo svi se srame to priznati. Zavist je, znamo, vrlo neprivlačna emocija, ali samo ako je gledamo zasebno, a ne kao signal da nešto trebamo i možemo promijeniti – nabolje, naravno

Jedna bivša profesorica plesa znala je govoriti svojim učenicima: “Nemojte se mučiti i uspoređivati s drugima. Uvijek će netko biti bolji, a netko lošiji od vas. Puno je važnije da se zapitate: Napredujem li?”

Naravno, takvo što uvijek je lakše reći nego učiniti. Uspoređivanje s drugima, a kad pomislimo da im je bolje nego nama ili da su bolji od nas, stvaranje osjećaja zavisti, danas je zbog društvenih mreža gotovo neizbježno. Naime, istraživanja pokazuju da Facebook i druge društvene mreže izazivaju nevjerojatnu zavist svojih korisnika jer stvaraju iluziju da svi drugi (osim nas) žive sretniji, ispunjeniji život. Nadamo se da ste u ovoj rečenici percipirali riječ ILUZIJA jer, nemojmo se zavaravati – tko bi na fejs stavio svoju fotografiju na kojoj prljave kose sam gleda TV u subotu navečer? I prije nego što povjerujete da je drugima svaki dan ispunjen avanturama, ljubavi, seksom i glamurom, želimo vas upozoriti na znanstveno istraživanje Sveučilišta Stanford prema kojem su ljudi skloni potpuno zanemariti tuđe nezadovoljstvo za razliku od njihova zadovoljstva koje će itekako percipirati i vrlo često uz to osjetiti ubod zavisti. 

Kako pripitomiti zvijer? 

Znanstvenici tvrde da je ženama posebno teško priznati drugima, ali i sebi, da osjećaju zavist. Zašto? Jer se zbog tog neprijateljskog, nealtruističnog i potencijalno opasnog osjećaja prema nekom drugom osjećamo manje ženstvenima, manje voljenima i manje privlačnima. Psihologinja Ruth Moulton kaže kako se osjećamo kao da ćemo izgubiti naklonost drugih ljudi čak i kad se samo osjeti naša želja da budemo bolji, da u nečemu pobijedimo te da je zavist samo jedan od pokazatelja pretjeranog natjecateljskoga karaktera žene. Zato žene same sebe usporavaju, skrivaju ili obezvređuju vlastita postignuća. Dakako, takvo što ne funkcionira na duge staze jer se onda osjećamo još gore. Što nam je onda činiti? 

y

Svi to nerado priznajemo, ali zavist je normalna, potpuno uobičajena ljudska osobina koje se, eto, nekako sramimo. Iako je prešućujemo i iako pokušavamo druge uvjeriti da je mi ne posjedujemo, ona s vremena na vrijeme izroni pa nam ostaje tu zvijer pokušati pripitomiti (iako je se vjerojatno nikada u potpunosti nećemo riješiti). Pitate se kojim je sredstvom anestezirati? Evo vam nekoliko ideja:   

1. Priznajte sebi, ali bez samooptuživanja, da ponekad osjećate zavist. Pritom se podsjetite na to da je zavist univerzalna ljudska emocija koja je stara, paaa, barem koliko i Biblija. To što ste osvijestili tu nesimpatičnu emociju može značiti samo jedno – lakše ćete je kontrolirati i obuzdati. 

2. Nakon što ste je osvijestili, krenite korak dalje, zapravo, dublje i pokušajte doznati što se krije iza nje. Jeste li zavidni što je vaša prijateljica provela čaroban tjedan u Toskani? Ako jeste, zapitajte se što biste morali poduzeti da si priuštite takvo što. Možda će vam trebati neko vrijeme, ali to što ste definirali svoju potrebu i namjeru, može vas polako gurati prema ostvarenju tog cilja. 

3. Zapamtite da svaka osoba na svijetu ima svoju formulu za sreću. Nekima je to luda vožnja na divovskom roller coasteru, drugima ruski roman i topla dekica. I vi sigurno imate svoju formulu koja ne mora biti slična onoj vaše prijateljice. Ako shvatite koji je smisao vašeg života, možda se uopće nećete morati uspoređivati s drugima. 

4. Imamo super plan za vas: umjesto da se uspoređujete s drugim, zašto se ne biste uspoređivali sa sobom, i to sa samom sobom sada i prije godinu, dvije ili prije pet godina? Jeste li mudriji, sretniji, jeste li samopouzdaniji ili smireniji? Ako potvrdno odgovarate na ova pitanja, onda si čestitajte na takvom blistavom napretku. Ako ne, istražite što vas to drži na mjestu i onemogućava vam da poboljšate svoj život, a zatim razmislite o mogućim postupcima kojima ćete ga poboljšati. 

5. Jedna stara izreka kaže da je sretan čovjek onaj koji je zadovoljan onim što ima. Što mislite, može li to biti vaša mantra? Vodite dnevnik u kojemu ćete iskazati svoju zahvalnost na svim dobrim stvarima koje su vam se dogodile taj dan ili o tome razmišljajte navečer kad legnete u krevet. Sigurno ćete osjetiti zahvalnost i sreću što ste na toliko mnogo načina blagoslovljeni. 

6. Volontirajte jer pomažući onima koji su manje sretni od vas osjećat ćete se bolje, a to će vam pomoći da stavite stvari u pravu perspektivu. 

Nitko nije idealan i nikome nije idealno 

I za kraj nešto jako važno, ali i olakšavajuće: ljudi su, kad zavide, skloni idealizirati. To se odnosi i na vas. Vjerojatno zamišljate da bi vam neka osobina ili neka stvar koju netko drugi ima donijeli sreću i zadovoljstvo. Zavist gotovo uvijek dolazi u kombinaciji s fantazijom o tome da imate nešto što nemate, a što netko drugi ima. 

No jeste li sigurni da toj drugoj osobi trebate zavidjeti? Jeste li sigurni da je njezin život idealan? Svi mi imamo svoje tuge i nemire, pa tako i osoba kojoj zavidite. Da, zavist dolazi iz mračne strane ljudske prirode, ali ako je doživimo samo kao signal da postoje neki naši neispunjeni snovi, neostvarene veze ili poslovni neuspjesi, mogla bi nam postati jak pokretač pozitivnih promjena.

 

Cosmopolitan.hr

Novo

Komentiraj