Volite li svoju fotku na fejsu više od sebe?

09/06/2014

Tanka je linija između želje da izgledamo lijepo i opsesije savršenstvom, a mi znamo kako se skinuti s filtera i prigrliti stvarnost

Moje nosnice izgledaju kao šišmišje špilje. O ne, još jedna staračka pjega? Zašto su mi usne tako nakrivljene?

Buljeći u svoj iPhone, mijenjala sam izraze lica – od osmijeha do pućenja usana pa sve do zamišljenog pogleda u kameru, a sve kako bih dobila savršenu fotku za svoj LinkedIn profil (i tako već pola sata). Negdje oko 24. klika – što, naravno, mrzim – shvaćam da nije problem u lošem osvjetljenju ili pogrešnoj nijansi sjajila za usne. Problem je u meni: samosvjesnija sam i samokritičnija više nego ikad! Mislim da nisam uvijek bila ovakva prema sebi.

Nekoć su se samo slavni borili za pozornost. No sada svatko ima svoju javnu sliku – na Facebooku, Instagramu, Twitteru ili, najpovršnijem od svih, Tinderu – koja se gleda svaki dan, ponekad i svaki sat. Nikad prije nismo imali toliku potrebu promatrati sebe (ili jedni druge) kao što to činimo danas. A nekim ženama to stvara kompulzivnu opsjednutost savršenim izgledom... osjećaj kao da nešto uvijek nedostaje ili ga je premalo. Nazovimo ga dismorfija ljepote.

Slično kao i tijelo s dismorfijskim poremećajem, psihičko stanje koje pogađa oko dva posto populacije i čini ih fiksiranim na percipiranju fizičkih mana koje ne postoje, dismorfija ljepote uzrokuje deformiran osjećaj slike o samima sebi. I dok se to još ne tretira kao klinička dijagnoza, požuda za punim usnicama, kožom bez bora, savršenim nosićem ili ubojitim dekolteom, kod nekih žena može prikazati vrlo stvarnu tjelesnu, dismorfijsku tendenciju: opsjednutost kozmetičkim ugađanjem. A u to se lakše upustiti nego ikad prije.

Ako vam se ne sviđa, popravite

“Plastična kirurgija nije više privilegij bogatih ili slavnih dama, kao što je to bilo do prije desetak godina”, kaže Vivian Diller, psihoterapeutkinja iz New Yorka, koja se specijalizirala za ženska pitanja. Povoljni, dostupni tretmani mogu biti privlačni kao svojevrstan napredak, ali to može biti i sklizak teren.

Najveća su promjena injekcije za smanjenje bora. “Tretman za smanjenje nekoliko brazdi sada je postao najbolji način za borbu s borama”, kaže Ellen Marmur, dermatologinja i izvanredna klinička profesorica u Mount Sinai Medical Centeru. Široko prihvaćena praksa zaglađivanja mimičkih bora i prije nego što se dogode ili čvrste kože i prije nego što se objesi, čini se kao opće prihvaćena pojava. Nema ništa loše u tome što želimo sačuvati svoju kožu, no ta praksa može lako promijeniti mentalni sklop žena (naročito onih s tendencijom dismorfije ljepote) koje – s liječničkim odobrenjem – vide probleme i prije nego što nastanu. 

“Izglađivanje bora ili povećanje usana obično vodi odlasku na više kozmetičkih tretmana”, kaže Jessica Wu, dermatologinja sa slavnom klijentelom u Los Angelesu. “Kada jednom postanu opušteni kad je riječ o iglama, ljudi počinju razmatrati još invazivnije zahvate, poput usađivanja implantata u obraze, podizanja usana i povećanja grudi.”

y

Društveni Faktor 

Stavljanje svoje slike na internet (pogotovo ako ste potrošili vrijeme i novac na usavršavanje) donosi niz novih problema. S obzirom na to kako sam se osjećala fotkajući se (i fotkajući) da bih dobila sliku za profil na LinkedInu, počinjem shvaćati kako ciklus počinje. Nikad dosad nisam svoju fotografiju tako pomno ni tako dugo promatrala.

“Društvene mreže su nas učinile  pretjerano svjesnima naših prirodnih nedostataka”, kaže Diller. Uostalom, koliko ste puta vidjeli djevojku s prijateljima koja grabi telefon zahtijevajući odobrenje prije nego što fotka bude objavljena? A otkad nas je Instagram “pogodio” svojim filterima, postaje sve teže prihvatiti stvarnost.

Osim toga, lakše razumijemo kako se jedni uspoređuju s drugima. Zdravstveni stručnjaci to su prepoznali kao sindrom uspoređivanja očaja, što dovodi do još ekstremnijeg trenda plastičnih operacija. 

Nedavna anketa američke Akademije za plastičnu i rekonstruktivnu kirurgiju lica otkrila je da estetski kirurzi imaju 31 posto više pacijenata koji žele operaciju kako bi bolje izgledali na internetu.

Mentalitet čopora 

Jedan od uznemirujućih aspekata takvog mentalnog sklopa jest to što to može biti zarazno. Razmislite malo o tome. Ako svatko u vašem okruženju ima izglačane bore i usne napumpane kao biciklističke gume, možda ćete i vi na te tretmane početi gledati kao na nešto najnormalnije, poput čupanja obrva ili posvjetljivanja pramenova kose. Vaši standardi ljepote tako se mogu poremetiti da vas počnu privlačiti pačje usne i smrznuto čelo te da odjednom budete spremni ići pod nož (iglu) samo kako biste se uklopili. Naši prijatelji utječu na naše misli što je normalno, a to se odnosi i na SPA tretmane i uzbrizgavanje filera. 

“Imam puno pacijenata – bilo da su prijatelji ili sestre – koji zajedno ili grupno zakazuju svoje termine”, kaže dr. Marmur. Dodaje da, kada je riječ o tretmanima, u tim grupama uvijek postoji osoba koja to vodi, svojevrsni vođa čopora. 

“To je sasvim zdravo, ako ‘vođa’  zna dobro prosuđivati. Ali što ako ta osoba pokazuje tendenciju dismorfije? To može biti situacija u kojoj slijep vodi slijepe i prije nego što se okrenete, skupina prijatelja počinje nalikovati na ‘Kućanice iz visokog društva’.

Provjera stvarnosti 

Ljudski je pogledati se u ogledalo i vidjeti mjesta za poboljšanje. Ali kako ćete znati kada vaše misli (i ponašanje) prelaze u dismorfiju? Diller ima zgodan način kako da to provjerite u tri točke: kada vaš pogled na ljepotu postaje prekrut (npr. pokušavate izgledati točno kao Miranda Kerr ili Adriana Lima), kada je glas u vašoj glavi stalno kritičan i kad vam izgled postane najvažniji. Ako ste se prepoznali, postoje terapeuti koji su specijalizirani za slike o samom sebi.

Otkrit ću vam kako se ja nosim s pritiskom da moram biti savršena. Kada se nađem u situaciji da preispitujem svoju staračku pjegicu, poput Rorschachova testa mrlja, ili brojim svoje pore, odmaknem se dva koraka dalje od ogledala. O da, pogled je puno ljepši.

Cosmopolitan.hr

Novo

Komentiraj