Cosmopolitan

U glavi ste već bili vlasnica knjižare, urednica časopisa, osnivačica ekofarme, ali u stvarnosti ste se unaprijed predali jer: “niste dovoljno dobri”

Došli ste s posla i - umorni i bezvoljni - bacili se pred TV. Na ekranu mlada žena u uskom crnom kompletiću prepričava Oprah Winfrey kako je nakon pet godina provedenih na dobro plaćenom poslu u marketinškoj tvrtki dala otkaz i osnovala vlastitu ekofarmu. Oprah plješće, publika uzdiše, kamerman fokusira teglice domaćega pekmeza na stolu u studiju. A vi se počinjete diviti. Što slatkim kariranim pakiranjem pekmeza, što ženinoj hrabrosti. Zatim u studio ulazi dr. Phil te svečano objavljuje kako sreća prati hrabre...

To je to! U ponedjeljak dajete otkaz, zovete baku da je pitate gdje je onaj grunt koji vam je davno obećala prepisati i bacate se na poljoprivredu! Već se vidite: pozirate za rubriku Cosmo polet u seksi traper-kombinezonu, držeći u ruci košaru domaćih proizvoda sa svog imanja. Jedva čekate da šefu napokon kažete gdje da se nosi, zajedno s kolegama koji mu se pokušavaju uvući.
Iz maštarenja vas budi zvuk telefona! Mama. Zanima je kad joj planirate vratiti onaj novac koji vam je posudila da podmirite astronomski dug na kreditnoj kartici. Uf, na to ste potpuno zaboravili! Kažete uskoro i mijenjate temu. Govorite joj o novom potencijalnom biznisu. Nakon minute šutnje majka počinje urlati nešto o recesiji i vrapcu u ruci te najavljuje napad tahikardije ako ne odustanete od svoje ideje...

Nakon što ste sličnu reakciju doživjeli od dečka i najbolje prijateljice, laknulo vam je. Ruku na srce - ionako nemate hrabrosti za to. U mislima ste već bili vlasnica knjižare, i kafića, urednica časopisa o psima i mačkama, osnivačica farme za zlostavljane životinje... U stvarnosti, radite posao koji vas nimalo ne inspirira, ali zahvaljujući njemu plaćate režije i ne morate roditelje žicati za ljetovanje. Bolje ugovor o bezveznom poslu u ruci, nego super radno mjesto na grani... Ili ipak nije?

Najvažnija vještina – moć 
prilagodbe

No, ne mora biti u pitanju samo promjena posla. Možda sanjarite o preseljenju u drugi grad ili zemlju, upisivanju postdiplomskog studija, ponovnom studiranju ili dalekom putovanju. “Ma, daj, urazumi se”, opet u glavi čujete mamin glas. Za takvo što niste imali hrabrosti ni u bolja vremena, a kamoli sada kad se priča o bankrotu države.
Vjerovali ili ne, upravo su krizna razdoblja dobra prilika da se pokušate riješiti ziheraštva, prestanete bježati od životnih izazova i počnete vjerovati u svoje sposobnosti, kaže Arianna Huffington, autorica knjige “On Becoming Fearless” i osnivačica web stranice TheHuffingtonPost.com. Prošla su vremena kad se cijeli radni vijek radio isti posao, živjelo u istome gradu, stanovalo u istoj četvrti. Prema riječima psihologa Franka Farleyja, najvažnija vještina čovjeka u 21. stoljeću bit će sposobnost prilagođavanja novonastaloj situaciji.

Strah od novoga

Naravno, nismo svi jednako spremni i sposobni za velike promjene. Dok se neki na njih prilagođavaju bez problema, drugima su najveći izvor strahova i nesigurnosti.

Ekonomistica Mia L. kaže kako još uvijek nije prevladala strah od novoga koji je prvi put osjetila u petom razredu osnovne, kad se preselila u drugi dio grada i morala promijeniti školu. “Još pamtim nelagodu koja me preplavila pri ulasku u novi razred. Dugo mi je trebalo da steknem prijatelje”, kaže Mia, dodajući kako se otada nije baš mnogo promijenila. Radi loše plaćen posao i nema mogućnosti napredovanja, ali se ne usudi prijeći na drugi.

“Prijateljica mi je ponudila da dođem raditi u njezinu agenciju za nekretnine, no odbila sam je. Kao agentica bih svakodnevno morala kontaktirati s nepoznatim ljudima, a toga se užasavam”, priznaje Mia i kaže kako je svjesna da sama sebe koči da krene naprijed u životu.

Dobra je vijest da za ponašanje kao što je Mijino ima lijeka. Ako vam odvažnost nije prirođena, na njoj, kažu stručnjaci, možete poraditi i razviti je. “Osobe koje su po prirodi neustrašive i sklone riziku neizvjesnost uzbuđuje i nadahnjuje. Najbolje rade kad su pod pritiskom, a kaos doživljavaju kao priliku za promjenu. Dok drugi paničare i odupiru se novom i nepoznatom, one hrabro idu naprijed”, objašnjava Farley. S druge strane, oni kojima manjka smjelosti izbjegavaju rizike i slijepo se drže pravila.

Trenutna kriza, tvrde stručnjaci, izvrsna je prilika da se potrudite postati odvažniji. Poanta je u tome da se prestanete ponašati kao list koji vjetar nosi kamo god želi te počnete vjerovati da ste sposobni upravljati svojom sudbinom. Farley kaže kako je - mjerena u postocima, za našu neustrašivost 40 do 60 posto zaslužna genetika, a to nam još uvijek ostavlja dovoljno manevarskog prostora da razvijemo tu osobinu. (Pogledajte okvir na sljedećoj stranici.)

Svjesno se izložite

Mnogo ljudi ima problema u komunikaciji s nepoznatima. Ako se i vi zacrvenite ili počnete zamuckivati kad vas nepoznata osoba nešto upita, poslušajte savjet liječnice Holly Hazelett-Stevens: “Promijenite taktiku i svjesno se izložite. Primjerice, otiđite na tulum na kojem gotovo nikoga ne poznajete”, savjetuje autorica knjige “Women Who Worry Too Much”. Upustite se u razgovor s osobom koja vam se čini najsimpatičnijom u prostoriji. Isprva ćete vjerojatno osjetiti dobro vam poznat osjećaj neugode, no iznenadit ćete se kojom će se brzinom otvarati.

Novinarka Jelena R. kaže kako ju je od sramežljivosti izliječila njezina profesija. “Volim pisati i odmalena sam sanjala o novinarskom poslu, no zatvorenost mi je bila velika prepreka. Počela sam u gradskoj rubrici dnevnih novina, a jedan od mojih prvih zadataka bilo je anketiranje ljudi na ulici. Svi su mi se prolaznici činili hladni i odbojni, noge su mi klecale od treme i nakon sat vremena vratila sam se u redakciju neobavljena posla. Ispostavilo se da jedino ja nisam napravila anketu. Zaklela sam se da ću je sutra napraviti, makar propala u zemlju od srama”, prisjeća se Jelena. Sutradan je doista uspjela, a s vremenom se toliko oslobodila da danas, kako kaže, “može bilo koga pitati bilo što”. Prijatelji joj ponekad čak zamjeraju, tvrdeći da je postala preizravna.

Huffington kaže da je neustrašivost poput mišića koji treba nabildati. Što je jača, to smo samopouzdaniji i otvoreniji. Zato smislite plan prema kojemu ćete svakog tjedna napraviti jednu stvar koju ste dosad izbjegavali. Primjerice, probat ćete neko jelo prema kojem imate averziju (recimo sushi), sjesti u kafić i sami popiti kavu, odvesti se automobilom u dio grada koji vam je potpuno nepoznat, otići sami u kino. »ak i u seksualnom smislu možete otkriti nove teritorije: uđite u seks-shop i kupite si neku igračku za odrasle, vodite ljubav s dečkom na mjestu koje nije vaš stan ili automobil, isprobajte nekoliko poza koje predlaže Cosmo...

Evo još jednoga cilja: obećajte sebi da ćete prihvatiti sve zanimljive prilike koje vam se pruže. Kad vas, primjerice, prijateljica u petak ujutro pozove na vikend u inozemstvo, nemojte je odbiti samo zato što vam je omiljena odjeća prljava. Otiđite na koncert benda za koji ste dobili besplatne karte i ako niste njihov fan; mogli bi vas ugodno iznenaditi. Oduvijek ste htjeli otputovati u neku daleku zemlju, ali nijedan vaš prijatelj ne želi se zaputiti s vama? Otiđite sami!

“Našao sam povoljne avionske karte za Beirut i tjednima nagovarao društvo da tamo odemo na more, ali otkantali su me. Na kraju sam otišao solo. Tih deset dana proveo sam se možda najbolje u životu”, priča marketinški menadžer Ante M. koji sad planira slično putovanje u Tel Aviv.

Ne morate (i ne možete) sve kontrolirati

Naravno da se velike životne odluke ne donose naprečac, no zapletete li se u preveliko filozofiranje, nikad se nećete odvažiti na promjene. “žene vole stvari držati pod kontrolom i detaljno analizirati prije nego što krenu u akciju pa se često ne pokrenu s mrtve točke”, kaže Susan Nolen-Hoeksema, liječnica i autorica knjige “Women Who Think Too Much”. Ponekad treba duboko udahnuti i skočiti u vodu bez previše razmišljanja.

Jedan od razloga što se tako teško odlučujemo na promjene jest strah da bi situacija mogla izmaknuti kontroli. Ako ste skloni vrtjeti loše scenarije po glavi te svako malo postavljate pitanje “što ako”, prekinite začarani krug nečim što će vam preusmjeriti misli. Nazovite prijateljicu i započnite temu koja vas ne dovodi do stresa ili zajedno otiđite trčati. Također, mnogo će vas rjeđe opsjedati negativni 
ishodi napravite li plan akcije. Ako vas plaši veličina cilja, to jest opširnost zadatka koji ste si zadali, raspodijelite ga na manje dijelove.

Recimo da želite početi kreirati torbice. Napravite popis “predradnji” koje morate obaviti.
1.) Nazvati vlasnike butika u kojima biste ih voljeli prodavati i ugovoriti sastanke. 2.) Angažirati nekoga da vam osmisli internetsku stranicu. 3.) Kontaktirati urednike modnih časopisa i pozvati ih na predstavljanje. Svaki put kad odradite jedan zadatak s popisa, samopouzdanje će vam početi rasti, a s njime i volja za daljnjim angažmanom, kaže Nolen-Hoeksema.

Ne boj se, nisi sama...

Drastične promjene neminovno donose strah, no nemojte dopustiti da vas to omete u ostvarenju cilja. “Neustrašivost nije odsutnost straha, nego ovladavanje njime”, objašnjava Huffington. Svi imamo strahove. Kao ishod negativnih, neugodnih i bolnih iskustava, bojimo se sudjelovati, boriti se za ono što želimo, strahujemo da će drugi otkriti koliko smo ranjivi i povrijediti nas. Boreći se s raznim čudovištima u svojoj glavu, na kraju se iscrpimo i unaprijed predamo bitku.

Osobe koje se bave meditacijom tvrde da nam meditacija može pomoći da preuzmemo kontrolu nad sobom - omogućiti nam da spoznamo vlastitu snagu, razvijemo osjećaj spokoja i lakše se nosimo s teškoćama. To ne znači da nakon meditiranja više nikad nećete osjećati strah, samo ćete njime lakše vladati. Zato, odvojite dvadesetak minuta, opustite se i pravilno dišite. Sa svakim izdahom izbacite negativne slike i misli iz mozga.

Drugi način da se oslobodite strahova jest da prestanete živjeti u sebi i pažnju usmjerite na druge. “Ako se bavite isključivo sobom, živite u vrlo skučenom svijetu”, kaže Wallace. “Spoznaja da se i drugi boje i osjećaju se slično kao mi, daje nam snagu.” I nemojte se unaprijed predavati - ne gubite iz vida cilj. Bilo da je riječ o teglicama džema koji biste voljeli proizvoditi, fakultetu koji biste htjeli završiti ili trbušnjacima koje želite zategnuti. Sretno!