Možemo li zaustaviti utrku s vremenom?

14/11/2019

Sve što ste htjeli znati o zamrzavanju jajnih stanica u Hrvatskoj

Idealno bi bilo roditi u dvadesetima, kada smo biološki spremne za to. No danas se većina žena odlučuje na trudnoću tek kad se ostvari u poslu i nađe pouzdanog partnera, a tada može biti kasno za bebu. Tu u pomoć uskaču znanost i zamrzavanje jajnih stanica.
No to je u Hrvatskoj kod zdravih žena još siva zona jer, prema zakonu, nije dopuštena kriopohrana jajnih stanica - osim iz medicinskih razloga.

Dvadesete su idealne godine za majčinstvo. Biološki gledajući, to je vrijeme kad smo najplodnije, a nakon tridesete broj i kvaliteta jajnih stanica opadaju. No pitanje je jesmo li emocionalno i u svakom drugom pogledu spremne postati nečija mama. Statistike pokazuju da se žene sve kasnije odlučuju na trudnoću - kad nađu pravog, emocionalno stabilnog i zrelog partnera, kad ostvare karijeru i kad si to financijski mogu priuštiti. Trećina žena u Hrvatskoj prvo dijete rađa nakon tridesete. Nekima tek tada procvjeta karijera pa i dalje odgađaju majčinstvo. Promijenili su se životne navike i svjetonazor, ali ne i fiziologija žena.

Niste se ni okrenuli, a već imate 40. Baby panika je blag opis onoga što se tada događa jer možda ni tada nismo spremne, možda u glavi i dalje imamo 25, ali biološki sat neumitno otkucava i sve su manje šanse da ćemo zatrudnjeti. Tada u pomoć uskače znanost.
Naime, žene danas mogu zamrznuti svoje jajne stanice zbog odgađanja trudnoće i iskoristiti ih kada na budu spremne za majčinstvo. “Social freezing“ ili “Egg banking” proces je u kojem ženi izvade jajašca, zamrznu ih i pohrane kako bi ih ona mogla iskoristiti za reprodukciju kad poželi. Zbog kvalitete jajnih stanica najbolje je to učiniti do 36. godine. Nakon toga, ako je neophodna odgoda trudnoće, preporučuje se kriopohrana zametka.

Prema svjetskim statistikama, šanse za preživljavanje zamrznutih jajašaca su 85 posto, a na taj način zatrudni 27 posto žena - slično kao kod potpomognute oplodnje pomoću koje zatrudni 23 posto u dobi od 35 do 37 godina. Ženama u kasnim tridesetima za što veće izglede za trudnoću potrebno je 30 jajašaca.

“Egg banking” tako omogućuje da se biološki sat odgodi te da se dijete rodi kad žena to poželi. Točnije rečeno - priliku za to imaju žene u visokorazvijenim društvima, a u Hrvatskoj je situacija potpuno drukčija.

ZAMRZAVANJE-JAJNIH-STANICA_11052895


Dok se u Sjedinjenim Državama zaposlenicama tvrtki kao što su Apple ili Facebook nudi zamrzavanje jajnih stanica u sklopu zdravstvenog osiguranja - ta medicinska usluga stoji 10 tisuća dolara na godinu uz 500 dolara godišnjeg održavanja, u Hrvatskoj kao da je vrijeme stalo. Naime, kod nas su zakonom dopušteni pohrana i zamrzavanje jajnih stanica isključivo iz medicinskih razloga.

“Naime, u našem zakonodavstvu postoji problem što zakon o elektivnoj kriopohrani jajnih stanica (bez medicinske indikacije) nije potpuno jasan. U Hrvatskoj se tako jajne stanice u pravilu kriopohranjuju iz medicinskih razloga”, kaže doktorica Martina Bračun iz zagrebačke Poliklinike za ginekologiju, porodništvo i reprodukciju Beta Plus.

“I među našim ženama postoji interes za zamrzavanjem jajnih stanica radi odgađanja trudnoće, no taj interes još nije velik te nam takvi upiti dolaze sporadično. Nemam informaciju o tome koliko žena u Hrvatskoj je kriopohranilo jajne stanice radi odgađanja rađanja, a bez medicinske indikacije. Tu je informaciju teško dobiti upravo zbog nejasne zakonske regulative”, dodaje doktorica Bračun. “Non-medical egg freezing” noviji je pristup očuvanja plodnosti. Namijenjen je mlađim ženama koje još ne planiraju trudnoću te predviđa stimulaciju jajnika i vađenje jajnih stanica. One se potom zamrzavaju bez oplodnje, kako bi se pohranile i da bi do trudnoće došlo kasnije. “U udruzi Roda, nažalost, ne raspolažemo podacima koliko često u Hrvatskoj žene traže takvu opciju, odnosno koliko ih je zamrznulo jajne stanice. Nama se uglavnom javljaju žene i parovi koji već imaju problema s neplodnosti”, objašnjava Klaudija Kordić, potpredsjednica udruge Rode - Roditelji u akciji, jedine udruge koja se aktivno bavi zastupanjem prava neplodnih osoba u Hrvatskoj.

Ono što zasigurno znamo jest da je Hrvatska od 2009. do 2012. bila prisiljena zbog izrazito restriktivnog zakona, takozvanog Milinovićeva zakona, zamrzavanje jajne stanice parova koji su liječili neplodnost. Naime, u tom je razdoblju bila dopuštena oplodnja maksimalno tri jajne stanice po jednom postupku, dok su jajne stanice koje su dobivene u tom postupku, a bilo ih je više od tri, morale biti zamrznute - kriokonzervirane - bez oplodnje. “U tom je razdoblju rođeno vrlo malo djece postupkom sa zamrznutim jajnim stanicama, uglavnom su postupci odmrzavanja jajnih stanica bili neuspješni te je postotak živorođene djece bio manji od 5 posto”, upozorava Klaudija te svim ženama koje razmišljaju o social freezingu savjetuje da to učine prije 35. godine jer to preporučuje i Europsko društvo za humanu reprodukciju i embriologiju (ESHRE).

JAJE_1020208420


Dvadesetogodišnjakinje i tridesetogodišnjakinje u svakom ciklusu imaju 20 posto šanse ostati trudne. To znači da će na svakih 100 žena koje se trude u tome mjesecu zanijeti 20 i uspjeti, a 80 će trebati pokušati u sljedećem ciklusu.

Kada dođu u dob od 40 godina, šanse se smanjuju na 5 posto. Od 100 četrdesetogodišnjakinja koje se trude zanijeti u jednom ciklusu zanijet će ih samo pet. 

Do pada plodnosti žena koje još ovuliraju i imaju uredne menstruacijske cikluse dolazi zbog pada kvalitete jajnih stanica. Kako žene stare, opada kvaliteta te se sve češće pojavljuju kromosomske ili neke druge abnormalnosti. Većina embrija koji imaju kromosomske abnormalnosti neće preživjeti pa je zbog toga kod starijih žena veći rizik od pobačaja. Većina pobačaja događa se prije nego što žena i zna da je trudna, što objašnjava i smanjene šanse za trudnoću starijih žena.

U Hrvatskoj se tako preko HZZO-a ne mogu pohraniti jajne stanice zdravih žena. Moguće je to jedino za onkološke pacijentice i tada je cijena DTP-u HZZO-a 3579 kuna bez lijekova za stimulaciju jajnika. Ako ste potpuno zdrave i poželite to napraviti o vlastitom trošku u Hrvatskoj, cijena je mnogo veća. “Cijena postupka varira, ovisi o lijekovima koji se koriste za stimulaciju ovulacije te broju dobivenih jajnih stanica, a kreće se do oko 15 tisuća kuna. Uobičajeno se čuvanje jajnih stanica ugovara na godinu dana, a može se produljiti ako se prije toga ne iskoriste. Cijena produljenja kriopohrane je obično tisuću kuna po godini”, navodi doktorica Bračun. U poliklinici CITO Split postupak socijalnog zamrzavanja jajnih stanica stoji 10 tisuća kuna bez lijekova.

Ako se kao mlada i zdrava žena odlučite na taj postupak, trebali biste znati što vas čeka. “Nakon konzultacija i pripreme pacijentice počinje stimulacija ovulacije. Stimulacija ovulacije počinje obično 2. ili 3. dan ciklusa, a odgovor na terapiju prati se ultrazvučno svaka dva-tri dana. Postupak vađenja jajnih stanica izvodi se najčešće pod kratkotrajnom anestezijom, a nakon vađenja jajnih stanica embriolog zamrzne jajne stanice koje su zadovoljavajuće kvalitete i zrelosti”, objašnjava doktorica Bračun.

Iako je cilj kriopohrane jajnih stanica njihovo odmrzavanje, oplodnja i vraćanje zametka, ne može se u potpunosti utjecati na taj proces. Stoga se može dogoditi da nakon odmrzavanja jajnih stanica neće uvijek doći do spajanja jajne stanice i spermija. 

No “social freezing” nudi nam mogućnost izbora te da vrijeme igra u našu korist. Nudi nam da jednoga dana imamo sve. Šteta je što Hrvatska ne misli da to zaslužujemo kao ostale žene razvijenog svijeta.

3 STVARI KOJE TREBATE ZNATI

CIJENA?
HZZO ne podržava zamrzavanje jajnih stanica kod zdravih žena, a postupak u privatnim klinikama stoji oko 15 tisuća kuna.

ŠANSE?
20% Dvadesetogodišnjakinje i tridesetogodišnjakinje u svakom ciklusu imaju 20 posto šanse ostati trudne. To znači da će na svakih 100 žena koje se trude zanijeti u tom mjesecu 20 i uspjeti.

USPJEH?
Iako je cilj kriopohrane jajnih stanica njihovo odmrzavanje, oplodnja i vraćanje zametka, ne može u potpunosti utjecati na taj proces. Stoga se može dogoditi da nakon odmrzavanja jajnih stanica neće uvijek doći do spajanja jajne stanice i spermija.

Tekst: Nađa Irena Fišić

Cosmopolitan.hr

Preporučujemo

Komentiraj

Novo