Zar ovo zovemo dobrom zabavom?

10/02/2016

Nažalost, istina je. Novi podaci pokazuju da konzumiramo puno više alkohola nego što bismo smjeli te da većina nas ne misli da se bez pića može zabaviti

Zamislite sljedeću scenu: imate velike planove za večeras i totalno ste uzbuđeni jer ćete napokon, nakon sto godina, ponovno vidjeti frendicu koja je otišla živjeti u inozemstvo. Ful ste nabrijani. Ali, s druge strane, toliko ste iscrpljeni od posla da se bojite da ćete zaspati prije nego što otkuca ponoć. No ne brinete se previše, znate da će vas jedan dobar koktel uzdrmati, a nakon drugog možda završite i na plesnom podiju. 

Posljednja istraživanja, nažalost, pokazuju da problem alkohola kod žena poprima sve dramatičnije razmjere. Apsolutno sve ankete, statistike i istraživanja (najmjerodavnije podatke, prema riječima struke, ima ESPAD – The European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs) pokazuju poražavajući činjenicu – problem alkoholizma kod žena u Hrvatskoj posljednjih je godina u porastu. Točnije, omjer muških i ženskih alkoholičara u posljednje dvije godine gotovo je izjednačen. “Globalno gledajući, žene koje posežu za alkoholom sve su mlađe, a najugroženiji su niži slojevi i nerazvijene zemlje”, otkriva psihijatar i alkoholog dr. Darko Breitenfeld, pionir borbe protiv alkoholizma u Hrvatskoj, koji je još 1964. s prof. dr. Vladimirom Hudolinom bio jedan od suosnivača prvoga kluba liječenih alkoholičara u Hrvatskoj. Iako su i službene statistike šokantne, crne brojke su još gore jer problem utvrđivanja pravog razmjera krije mnoge zamke. Primjerice, pivo, inače najopasnije alkoholno piće zato što je najjeftinije, a u nekim se istraživanjima uopće ne kvalificira kao alkoholni napitak nego kao, primjerice, prehrambeni proizvod, upravo je najčešće (zlo)upotrebljavano alkoholno piće, čak i kod žena. 

Velik problem predstavlja što se radlere sve više pokušava kategorizirati kao bezalkoholna pića, a upravo oni pokazuju tendenciju da postanu omiljeno žensko alkoholno piće jer su istraživanja pokazala da žene vole slatke okuse (primjerice, rosé polako istiskuje pjenušac), a upravo taj privid laganog i bezalkoholnog “voćnog soka” najbolji je put da vas polako pretvori u osobu koja ima problem s alkoholom a da to i ne primijetite. 

PRIKRIVENO OPIJANJE

Koliki broj žena doista pije teško je utvrditi sa stopostotnom sigurnošću i zato što mnoge od njih to rade kriomice, kod kuće, osobito one u zrelim godinama koje su, primjerice, razvedene ili nezaposlene. U našem je društvu još normalno da muškarci javno ispijaju hektolitre piva jer je to, je li, frajerski i štemerski, a žene koje se javno opijaju su stigmatizirane. S druge strane, zabrinjavajući je porast zloupotrebe alkohola kod mladih, obrazovanih i situiranih žena koje zbog stresa piju čak i rano ujutro, natašte, prije posla, a čaša vina nakon radnog dana za opuštanje već je odavno postala normalna pojava.

Katarina M. (28), brend menadžerica iz Zagreba, kaže da je za nju stres na poslu bio glavni okidač za povećanu konzumaciju alkohola. “Prije dvije godine dobila sam važno i veliko promaknuće na poslu”, priča. “Iako sam bila sretna zbog nove funkcije i titule te bolje plaće, novo radno mjesto donijelo je i nezamislivu količinu stresa, a osjećala sam i da su neki kolege zavidni na mom uspjehu te da mi iza leđa rade o glavi. To je trajalo mjesecima. U jednom sam trenutku pukla i tog sam dana u suzama nazvala najbolju prijateljicu i zamolila je da se nađemo poslije posla na cugi kako bih joj se izjadala jer sam imala osjećaj da na ovom poslu neću izdržati više ni dana. Čak sam razmišljala i o otkazu.

Cuga se pretvorila u dvije, dvije u tri, a na kraju smo večer završile s tri prazne butelje. To nam je polako postajao ritual. Počela sam sve više izlaziti u kafiće i vikendom kako bih ispucala nagomilanu frustraciju, a počela sam piti i kod kuće, što nikad nisam radila. Zbog količine posla počela sam preskakati ručak, što je dodatno smanjilo moj prag tolerancije na alkohol. Nikad neću zaboraviti trenutak kada sam sama kod kuće navečer strusila gotovo cijelu bocu viskija, nakon čega sam hrpi ljudi slala glupe i nerazumljive poruke, zbog čega sam još tjednima nakon toga umirala od srama. Osim toga, nakon što sam se jednog utorka ubila od alkohola, završila sam u krevetu s dečkom kojeg jedva poznajem, a sutradan se nisam gotovo ničeg sjećala”, iskreno nam je ispričala svoju potresnu priču.

Doktor Breitenfeld objašnjava kako je i to jedna od brojnih posljedica zloupotrebe alkohola. “Žene, odnosno djevojčice su u tom smislu vrlo ugrožene u formativnim godinama jer često piju alkohol prije seksualnih odnosa kako bi smanjile osjećaj krivnje. To za sobom povlači i druge probleme kao što su neželjena trudnoća, spolne bolesti, pobačaji i neplodnost, o čemu je više puta iz svoga kuta progovorio i naš cijenjeni ginekolog prof. dr. sc. Velimir Šimunić.

ALKOHOLNI BLUES

Velik je problem i to što ženski organizam puno teže podnosi alkohol, pa su time i posljedice i šteta veće. Ženski organizam biološki je 10-20% slabiji od muškog. Žene uglavnom imaju manju tjelesnu masu, zatim manje testosterona, manja jetra koja slabije i sporije razgrađuju alkohol... Dr. sc. Breitenfeld nam je rekao da žene koje dolaze na liječenje u kasnijim godinama znaju imati izraženo žute bjeloočnice (zbog oštećenih jetara), a taj se sindrom kod njih pojavljuje mnogo ranije nego kod muškaraca. Također nam je dao slikovit primjer koji možda najbolje dočarava razliku u muško-ženskoj fiziologiji. Muškarac koji popije 2 dl vina u krvi će imati 0,5 promila alkohola, a žena će imati 1 promil, odnosno dvostruko. Najnovija istraživanja dokazala su ono što se dosad samo pretpostavljalo, a to je da mozak do kraja sazre tek u 25. godini, što znači da ako konzumirate alkohol prije nego što se on do kraja razvio, šteta je puno veća nego ako ga počnete konzumirati nakon 25. godine. 

To je osobito zabrinjavajuće ako se u obzir uzme da se donja dobna granica kada žene počinju posezati za alkoholom sve više pomiče prema dolje. Breitenfeld nam je i to dočarao vrlo konkretnim primjerom. Naime, mjerenja su pokazala da je jedan od parametara koji se koristi u znanstvenim istraživanja (trenutak kada je polovica jednog razreda osnovne škole više od jedanput zloupotrijebila alkohol) prije 10 godina bio sa 16, 17 ili 18 godina. Danas je to sa 15, a crne prognoze naslućuju da će se u sljedećih godinu do dvije ta brojka vjerojatno smanjiti na još nižu dob, 14 godina. Tome nemilice pridonose i trgovci i ugostitelji, u što se dr. Breitenfeld i sam uvjerio. Naime, on je više puta provodio terenska istraživanja u sklopu nastave zdravstvenog odgoja tako da je s grupom maloljetnika išao po dućanima i kafićima kako bi vidio gdje će im prodati alkohol i uslužiti ih, a gdje ne. Nažalost, u gotovo 100% slučajeva djevojke i mladići su bez problema kupili i naručili alkoholna pića. 

NAĐI SVOJ NOVI “HAPPY HOUR”

Hrvatska je, nažalost, tipična tranzicijska zemlja te po problemu s alkoholom visoko kotira u europskom, ali i svjetskom vrhu. Primjerice, kod nas se godišnje u prosjeku popije 10-15 litara apsolutnog alkohola po stanovniku, a u većem dijelu Europe ta je brojka posljednjih godina smanjena na 10. Iznimka su sjeveroistočne europske zemlje poput Rusije, Kazahstana i Ukrajine gdje ta brojka iznosi 25-30, što ipak daje slabu utjehu. 

Alkoholizam kod mladih izravno je povezan s još jednim problemom, a to su prometne nesreće. Doktor Breitenfeld potvrdio nam je da je najčešći uzrok divlje mladenačke vožnje alkohol te otkrio vrlo zanimljiv podatak. Prije desetak godina u razgovoru s mladeži koja je preživjela ovakav oblik nesreće uglavnom su mladići priznavali da su oni inicirali divljanje po cesti u pijanom stanju, a posljednjih godina uglavnom djevojke govore da su one u alkoholiziranom stanju nagovarale pijane dečke da stisnu papučicu gasa. 

Dio problema vjerojatno je i u novom (anti)trendu koji polako poprima razmjere epidemije, a to je pijenje kod kuće prije izlaska. Dva glavna krivca za tzv. pred opijanje su to što je alkohol u kafićima i noćnim klubovima skup te što se mladi žele opustiti prije izlaska kako bi se već i prije nego što izađu osjećali cool. Cosmova čitateljica Anita F. (24) iz Rijeke objašnjava: “Moje frendice i ja radimo naporno preko tjedna, pa zašto se ne bismo za vikend malo opustile? Svaki put prije izlaska nađemo se kod mene, gledamo telku, slušamo mjuzu, cugamo pivo i tek oko ponoći krećemo u noćni život.” No to je sve samo ne benigno. Tako mladi konzumiraju puno više alkohola nego što bi to inače radili, a žene su osobito ugrožene jer često prije izlaska ne jedu pa sve nerijetko završi scenama koje ste i sami zasigurno bezbroj puta vidjeli – povraćaju, padaju, histerično plaču ili, u najgorem slučaju, i ne uspiju stići do kafića ili diska jer su mrtve pijane. 

Maloljetnici koji imaju problema s alkoholom pomoć mogu dobiti u Klinici za dječje bolesti u Zagrebu, a najbolje rezultate u liječenju punoljetnih osoba pokazuju timovi u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan u Zagrebu (Jankomir) i KBC Sestre milosrdnice. 

Ako ste se prepoznali u nekoj od rečenica iz teksta ili trebate bilo kakvu vrstu pomoći i podrške za sebe ili nekog iz svoje okoline, dr. Breitenfeld poziva sve da, za promjenu, umjesto na čašicu pića dođu na čašicu razgovora – ako ste u Zagrebu, u Zvonimirovu 68, svaki utorak u 18 sati. I preporučuje svim čitateljicama Cosma (ali i svima ostalima) da kao obaveznu literaturu pročitaju knjigu vanjske urednice britanskog Cosmopolitana Caroline Knapp “Opijanje: ljubavna priča”, bolno iskrenu autobiografsku intimnu ispovijest o vlastitom opijanju rehabilitirane bivše alkoholičarke koju i sam često navodi kao jedno od najreferentnijih mjesta vezanih uz ovu problematiku, osobito namijenjenu mlađim djevojkama. Možemo li dobiti bolju preporuku od čovjeka koji je svoj radni vijek posvetio borbi protiv alkoholizma, a jednakim tempom nastavio i nakon odlaska u mirovinu i koji je na glasu kao jedan od najvećih boraca za trezvenost u Hrvatskoj?

Cosmopolitan.hr

Preporučujemo

Komentiraj

Novo