Samoživi sebičnjaci ili generacija koja zna što želi?

13/12/2018

Milenijalci se ne brinu zbog stereotipova bilo koje vrste i to je njihov najjači adut. Tako se zajedno s razbijanjem konvencionalnog mišljenja o bračnoj zajednici kao tema nametnulo i pitanje potomstva. Jesu li milenijalci generacija bez djece i čini li ih to sretnima?

Oni su revolucionarna generacija. I to kažemo s razlogom. Razmislite koliko se samo naš običan dan, pa i život, razlikuje od života naših prethodnika. Tehnološki napredak možda je najveći razlog za to, no postoje i mnoge druge karakteristike zbog kojih je razlika između nas i naših roditelja velika. I dok je generacija Y i dalje bila vezana za stereotipove društva, milenijalci idu korak dalje.

Starosna granica za osnivanje potomstva već se dugo pomiče. I dok su naše bake imale djecu već sa 18, a naše se majke u majčinstvo upuštale oko 25. godine, kod sljedeće generacije ta se granica pomaknula na 30 godina i više. Napredak u medicini omogućio je da se biološki sat vrti malo dulje nego što su nas to učili, no pitanje je zapravo što generacija milenijalaca želi. Jesmo li od pomicanja granice za zasnivanje potomstva prešli na novu razinu – da potomstvo uopće ne želimo?
Statistike pokazuju da se sve više milenijalaca odlučuje ne zasnivati obitelj. Razlozi su različiti. Neki kažu da je glavni razlog financijska nesigurnost. “Nisam sigurna da ću steći kuću i mirovinu te očekujem da ću morati raditi do kraja života. To mi je dovoljan razlog da odlučim nemati djecu”, kaže Ivana (24), pripadnica te generacije. Neki pak smatraju da će dijete samo poremetiti dinamiku uravnoteženog odnosa s partnerom, neki nisu spremni promijeniti stil života, a neki jednostavno nemaju majčinski instinkt. Ali kako društvo gleda na takve razloge i kakve su posljedice tih odluka?

profimedia-0334667887

Prvo dolazi ljubav, potom brak, a onda djeca... Ne, zapravo ne ide više tako jer sve više mladih ne želi taj put. Možda zvuči sebično i razmaženo kada kažete nekom “ne želim da mi dijete pokvari planove za budućnost”, ali možda je to ipak osobni izbor. I da, taj izbor sada mogu otvoreno i pokazati jer milenijalci se ne boje stati iza svojih odluka te jasno i glasno reći što žele. Stigme za njih ne postoje i to je potpuno u redu. No pritisak je okoline i dalje snažan. Čak je i Papa imao oštre osude za sve one koji svoje intimne dijelove koriste za sve drugo osim za reprodukciju. “Društvo s gramzivom generacijom koja se ne želi okružiti djecom koju samo smatraju brigom, teretom i rizikom depresivno je društvo”, rekao je Papa u svom govoru s balkona na Trgu svetog Petra prošle godine.

Autor knjige “What to Expect When No One’s Expecting” Jonathan V. Last komentira koliki je problem za ekonomiju odluka “sebičnost bez djece”. U mnogim se državama životni vijek produljuje, a smanjenje nataliteta dovodi do neravnoteže između broja mladih i starih. Ali utječe li zaista izbor da nemate dijete toliko na ekonomiju? Prilično smo sigurni da aktualne svjetske političke struje i događanja mnogo više utječu na ekonomiju. Iako generacija milenijalaca osjeća da je dio svijeta, a ne samo jednog mjesta, i dalje ima potrebu za donošenjem odluka na osobnoj razini. Treba li netko zaista pristati na potomstvo samo zbog ekonomije ako to u dubini duše ne želi? Naravno da ne. A svima onima koji se više brinu o tome što kažu pravila i kako treba živjeti život nego da ga zaista žive, pogrešne odluke zbog okoline mogu se vratiti kao bumerang.

Iako predviđanja kažu da će se za otprilike dvadeset godina udvostručiti broj parova bez djece, moramo sagledati brojke i malo drugačije. Uvijek će biti onih koji su spremni na potomstvo, a medicinski napredak to je omogućio mnogima koji to ranije možda nisu mogli pa se dinamika koja postoji već generacijama – da od svake četiri žene jedna neće imati djecu – i neće toliko promijeniti. Oni koji ne žele djecu neće se ustručavati poći tim putem bez obzira na reakcije okoline, a oni koji bi to željeli, a prije dvadeset ili trideset godina to ne bi nikako mogli sada će moći. Uostalom, sve je više poznatih osoba koje se na majčinstvo odlučuju i u kasnim četrdesetim i pedesetim godinama.

Prema istraživanjima, od 75 milijuna milenijalaca u Americi 25 milijuna ne želi imati djecu i jedan od najvećih razloga jest financijska nesigurnost. I možda ih smatraju sebičnima, ali oni to gledaju ovako. Možda nemamo djecu, ali nismo gladni. Šezdeset devet posto milenijalaca smatra da više ne postoji stigma ako ne želite djecu. No i dalje postoje seksistička uvjerenja da se niste ostvarili kao žena ako nemate djecu. U svijetu u kojem čak i u najpravednijim zemljama za žene, poput skandinavskih, i dalje 75 posto vodećih pozicija na poslu drže muškarci, je li dakle vrijeme da se izborimo za vlastite odluke? Prema istom istraživanju Cassandra Reports, 34 posto onih koji su izabrali nemati djecu nisu spremni odreći se vlastite fleksibilnosti, a 35 posto ih ne želi takvu odgovornost. Takva istraživanja mogu se protumačiti kao sebična, ali je li zaista potrebno da u 21. stoljeću netko opravdava vlastiti životni izbor? Neki ne moraju proživjeti iskustvo trudnoće i rađanja da bi osjetili ispunjenost i bezuvjetnu ljubav. Čini se besmislenim da netko tko je pronašao životnu ravnotežu i točno zna što želi zbog pritiska okoline tu odluku mijenja.
Sve je više žena koje su ekonomski neovisne i biraju nemati potomstvo zbog opcija koje im se pružaju, što u prošlosti nije bilo tako. Ali vratimo se na ekonomiju i na to kako ta neovisnost i odluke utječu na globalnu ekonomiju. U Hrvatskoj je, kao i u većini europskih zemalja, natalitet u opadanju. Prosječna starosna granica pomiče se nagore i sada je 77,8 godina, a sve više mladih svoj dom traži izvan granica Hrvatske. Ako se tako nastavi, tko će ostati ovdje raditi?

profimedia-0334745440

Takav bi proces mogao ozbiljno utjecati na ekonomiju zemlje, ali je Hrvatska, srećom, i dalje daleko od statistika koje, primjerice, ima Japan gdje je životni vijek i do 83 godine i gdje je 2014. godine 33 milijuna ljudi imalo više od 65 godina, što čini 26 posto populacije. Iako brojevi pokazuju da će se broj mladih u odnosu na broj starih smanjiti, je li to i dalje razlog koji nam treba pokvariti životne planove?

Razumijemo da to može biti problem u globalnom smislu, ali moguće je da postoje i drugi načini kako potaknuti dobrobit mladih majki socijalnim programima, poticanjem jeftinije brige o djeci te balansiranjem obiteljskog i poslovnog života stanovnika.

Ipak, neki milenijalci ne izbjegavaju djecu samo kako bi imali luksuz ići u toalet zatvorenih vrata dulje od dvadeset sekundi. Oni samo biraju opciju za koju osjećaju da je prava za njih. I to nije sebičan izbor, nego djeca jednostavno nisu dio njihova životnoga plana.

Cosmopolitan.hr

Preporučujemo

Komentiraj

Novo