Terapija kad nemate love

02/03/2020

Nije bed reći da biste umjesto božićnog drvca i darova najradije nosili kauč kamo god išli i sklupčali se na njemu. Marina Vujčić otkriva kako se najlakše opustiti i oporaviti za nove pobjede

Iako se o depresiji kao bolesti koja pogađa sve slojeve društva i sve dobne skupine danas sve više i otvorenije govori, ona će uvijek biti  tabu jer oni koje pogađa – a često i najbliži u njihovoj okolini – svaljuju barem malu dozu krivnje na sebe i svoju “nesposobnost“ nošenja sa životom. Vaša će se majka, primjerice, bez problema požaliti rodbini i poznanicima imate li upalu bubrega ili polip na jajniku, ali bolujete li od depresije dobro će razmisliti kome povjeriti da joj kći ima “psihičke probleme“.

Depresija je u tom smislu gotovo pa neumjesna boljka, a vrhunac “neumjesnosti“ doseže u blagdansko doba. Božićna i novogodišnja idila i imperativ sreće koji ih prati kao da ne trpe depresivne ljude, a nevolja je što se depresija najčešće javlja baš u ovo doba godine. Psiholozi i psihijatri tvrde da za to postoje dva objektivna razloga: jedan je samoća i nedostatak ljubavi u vrijeme kad većina ljudi provodi dane u obiteljskim ili drugim zajednicama, a drugi je manjak dnevnog svjetla od studenoga do veljače. U prvom slučaju govorimo o blagdanskoj depresiji, kojoj su psihijatri dali ime iako nije na popisu službenih psihijatrijskih dijagnoza. Druga je dobila taj status, i to pod nazivom sezonski afektivni poremećaj ili, jednostavnije, zimska depresija.

Bez obzira na to što blagdanska depresija nema status službene dijagnoze, a zimska ima, obje su gotovo jednako teške. Prva pogađa ljude koji su u vrijeme blagdanske euforije sami ili im samo nedostaje neka bliska osoba s kojom bi najradije provodili te dane – pa im svi drugi kojima su okruženi ne mogu nadomjestiti ono jedno nepopunjeno mjesto za stolom. Osjećaj praznine nakon prekida veze, nakon selidbe u drugi grad ili gubitka bliske osobe izrazito se pojačava baš u vrijeme prvih blagdana nakon prijelomnog događaja jer tek tada najviše dolazi do izražaja da je nekadašnja sreća izgubljena. Čak i osobe koje inače nisu sklone depresiji lako će zapasti u to stanje pod pritiskom kolektivne atmosfere darivanja, obilja i idile zajedništva koja u blagdansko vrijeme ”iskače iz paštete“ gdje god se okrenemo.

Ljudima sklonima “pravoj“ depresiji okidač uopće ne mora biti osjećaj gubitka nekadašnje sreće. Oni će osjećaj sreće izgubiti zato što im mozak loše reagira na najtamnije doba u godini, kad dani postaju sve kraći, a noći sve dulje. Premalo svjetla i sunca dokazani su biološki čimbenici rizika za zimsku depresiju, što je potvrđeno uspješnim liječenjima i fototerapijom, odnosno tretmanom specijalnim lampama s jakim bijelim svjetlom. 

Osim nedostatka svjetla, zimskoj će depresiji pridonijeti i drugi razlozi specifični za ovo doba godine: prejedanje i njegove posljedice, konzumiranje više alkohola, ali i ekonomski stresori – nedostatak novca ili nerazumno trošenje koje u siječnju dolazi na naplatu.

Depresivni poremećaji koji se javljaju u ovo doba godine toliko su uobičajeni i rašireni da su dobili nadimke od milja: zimski i blagdanski blues. Tako ljudima čija se unutarnja praznina, tuga i usamljenost sučeljavaju s blagdanskim radostima okoline zvuče utješno, tek kao tužna melodija koja će uskoro završiti. U mnogim slučajevima i riječ je upravo o tome – jačoj melankoliji koja će proći s prvim ustrajnijim zrakama sunca i duljim danima. 

Kako bilo, ako ste se povukli u svoja četiri zida, ako vam se često plače, ako se budite s mišlju isplati li se uopće ustati, ako se radosti življenja samo sjećate, ali danima je ne uspijevate vratiti, ako su vam pali libido i opća motivacija, ako ste osobito letargični u kasnim poslijepodnevnim satima, ako već danima imate neumjerenu potrebu za snom, ugljikohidratima i čokoladom – velika je vjerojatnost da vas je snašao blagdanski ili zimski blues. Dobra je vijest da niste ni prvi ni zadnji, a još bolja da postoje brojna mjesta na kojima možete potražiti pomoć.

Nekoliko klikova do rješenja

Ako ste već unaprijed odustali od traženja pomoći zato što vjerujete da se depresivna stanja liječe samo kod psihoterapeuta kojeg biste morali plaćati od 300 do 500 kuna po seansi, imamo još dobrih vijesti – psihološka se pomoć može dobiti i besplatno.

Za početak možete se obratiti liječniku opće prakse koji će vas uputiti psihologu ili psihijatru u domovima zdravlja. S odgovarajućom uputnicom možete dobiti i dugotrajnu psihoterapiju kod bolničkog psihijatra koju vaše zdravstveno osiguranje u potpunosti pokriva. Mislite li da ipak niste tako ozbiljan “slučaj“, da ne trebate dugotrajno liječenje nego samo razgovor sa stručnom osobom kojoj se možete povjeriti bez straha od osude, postoji niz centara za psihološku pomoć u kojima možete dogovoriti besplatan razgovor ili jednostavno nazvati telefonsku liniju uz koju sjedi educirani psiholog koji će imati razumijevanja za vaše stanje.

Psihološkom centru Tesa, recimo, to je temeljna usluga putem koje još od 1991. pruža telefonsku psihološku pomoć osobama kojima je potrebna.
Na njihovoj stranici www.tesa.hr postoje podaci i o telefonskom broju koji možete nazvati, kao i e-mail adresa na koju se možete obratiti za savjetovanje putem interneta.

Ima i drugih centara za pomoć koji pružaju psihološko savjetovanje e-mailom, kao i putem chat aplikacija poput Skypea ili Messengera – što znači da vas malo guglanja može dovesti do nekoga tko će vam pomoći zbaciti teret krivnje sa sebe što trenutačno niste najsretnija osoba na svijetu i da stišate svoj zimski blues, a da niste ni napustili toplinu svoga doma.

No za neke je možda rješenje baš u napuštanju topline svojega doma – ne nužno da biste završili na kauču psihoterapeuta, nego na kauču dobre prijateljice ili prijatelja, brata ili sestre, svojih roditelja – bilo koga tko će vas čvrsto zagrliti i uvjeriti da će prije ili poslije sve biti u redu. To i jest smisao blagdanskoga duha – pomoći jedni drugima, a ne radikalni hedonizam koji se svodi na bjesomučno trošenje i forsiranje slavljeničke atmosfere za koju nisu svi jednako raspoloženi. Iako vam se možda čini neumjesnim narušavati zimsku idilu najbližima priznajući im u kakvom ste stanju, podsjetite se da za bliske ljude vrijedi ono “u dobru i zlu“ te da će i njima biti lakše ako im priznate kako se osjećate jer su se za vas ionako već zabrinuli. 

Zato, sjedite li upravo na vlastitom kauču i samosažalijevate se, možda je vrijeme da se odjenete i izađete iz kuće kako biste otišli do prvog kauča na kojem će vas netko saslušati – psihijatar, psiholog ili prijatelj. Ako vam se to trenutačno čini preteškim zadatkom, nazovite nekoga tko vam može pomoći a da se ne pomaknete sa svojeg kauča.

Cosmopolitan.hr

Novo

Komentiraj