Je li ljepota postala nova psihoterapija?

19/06/2018

Je li izgled doista jedino što nas vuče dermatologu, frizeru, kozmetičaru ili se u tim tretmanima ipak skriva nešto više?

“Ako ste deprimirani, možda nije dobar
trenutak za velike kozmetičke promjene…”

Nekim je ženama odlazak dermatologu, frizeru ili u parfumeriju stresan. Ali ne i Andrei (21) koja već šest godina ide istom dermatologu. Za nju je to čisto blaženstvo: opuštajuća glazba ispunjava prostor, a dermatologinja koja joj radi tretmane na licu uvela ju je u svijetu medi­tacije i joge te savjetovala kako rješavati ­probleme s ­kompliciranim prijateljicama. “Mislim da sve što mi bukne na koži ima veze isključivo sa stresom iz privatnog života”, kaže Andrea. To što sa svojim dermatologom može razgovarati o svemu što je muči, ne samo da je pomoglo njezinoj koži, nego i njezinom poimanju sebe. A takvih je slučajeva sve više. No dermatolozi zapravo nisu i ne mogu biti zamjena za psihijatre, ali razumljivo je zašto neke žene – svjesno ili nesvjesno – baš zbog toga privlače.

ISPOD POVRŠINE

“Često se događa da baš kod dermatologa ljudi shvate da im se ne sviđa nešto u vezi s njihovim izgledom”, kaže dr. Vivian Diller, psihijatrica koja se specijalizirala za ženska pitanja. U čemu je razlika između dermatologa kojem se povjeravate i starog dobrog klišeja – frizerke koja vam je ujedno i najbolja frendica? Dermatolozi, kaže Diller, imaju tu auru autoriteta. “Oni na neki način imaju ulogu roditelja, a pacijentice se nadaju da taj roditelj ima znanje i supermoć te da će posegnuti u svoju superkutijicu i pronaći rješenje za sve probleme. Oni imaju tu moć nad nama.”

BioAdvance_Beauty_Recovery_System


Dermatologu se danas odlazi češće nego prije, kada su odlasci bili nužni samo kada bi se pojavio neki nesretni osip ili sumnjivi madež. Danas neke žene posjećuju dermatologa jednako često koliko i frizera. “Sve više ljudi odlazi dermatologu redovito – na tretmane laserom, profesionalni piling, botoks, filere... A redovitim dolascima se razvijaju odnosi koji su ponekad vrlo intimni, ovisnički”, kaže Diller. “Čula sam žene koje kažu: ‘Odem dermatologu i nakon toga se osjećam kao nova osoba!’”

Ad_Featuring_Roaslind_Russell


“Ako ste nesretni sa svojim partnerom, poslom, samopouzdanjem, jednostavnije je ‘rješavati’ problem izvana s profesionalcima nego iznutra”, kaže plastični kirurg dr. Michelle Yagoda. Nedavno je dr. Yagoda imala pacijenticu koja je došla na običan tretman anti-age mikrodermoabrazije, ali je uskoro počela nabrajati tretmane koje želi napraviti, od botoksa preko filera pa sve do kirurških zahvata. “Odmah sam je zaustavila”, kaže dr. Yagoda. “Rekla sam joj: ‘Vidim da ste nedavno ušli u tridesetu. Kako se nosite s time?’ Nakon toga se rasplakala!” Rekla mi je da je mislila da će do tridesete imati muža i djecu te da ju je njezin zaručnik upravo ostavio, drugi put. Na kraju se posjet estetskom kirurgu pretvorio u posjet psihijatru.” Dr. Yagoda je tada zamolila svoju tridesetogodišnju pacijenticu da malo poradi na sebi – posveti se hobijima koje je zapostavila, provede više vremena s prijateljima – te da nakon šest mjeseci odluči želi li doista napraviti sve te zahvate koje je nabrojila.

(Naravno, nakon šest mjeseci nije ih više željela.)

Screen Shot 2018-06-08 at 14.12.51


Dr. Patriciji Wexler, dermatologinji iz New Yorka, sve je to već poznato kao “sredi me” sindrom. Takvi pacijenti najčešće dolaze s popisom i tada im kažem: ‘Ovo što želite nema veze s vašim izgledom. Trebate prestati raditi na svom licu i poraditi na svom umu. Tada mi priznaju što ih zapravo muči. I to zaista nema nikakve veze s izgledom”, kaže dr. Patricia Wexler.

1942 Avon Ladies in war


KOMPLEKSNI KOMPLEKSI

 

Veza između psihologije i kože vrlo je logična. O njoj postoje brojna istraživanja, pa već ima i ime – psihodermatologija. Naime, ona pacijente proučava s dermatološkog, psihološkog i psihijatrijskog aspekta. Iako nema formalne obuke, sve je više istraživanja i znanstvenih radova na tu temu. Dermatolozi koji se time bave zapravo su priučeni psiholozi koji pokušavaju otkriti što se krije u glavi pacijenta, i to kombinacijom dodataka prehrani za ljepotu kože, psihoanalizom, meditacijom, pa čak, ako je potrebno, i terapijom protiv anksioznosti.
“Puno pacijenata ima problema s kožom koji su prouzročeni psihološkim stresom – akne, psorijaza, Alopecija areata... Zbog tih se problema osjećaju kao da nose svoje emocija na koži”, kaže dr. Josie Howard, psihijatarica iz San Francisca koja se specijalizirala za to područje. Jedan od pionira u domeni povezanosti stresa i kože, dr. Howard Murad, dermatolog slavnih, malo je uznemiren začaranim krugom “samopoboljšavanja” koji tjera ljude da ulaze u njegovu ordinaciju.

Oh_That_Sweet_Honesty_Feeling_After_Your_Bath

 

U PARFUMERIJI

savjetnice za make up, njegu kože i parfeme možda nisu dermatolozi, ali znaju puno o neraskidivoj vezi između stresa, nezadovoljstva i ljepote. “Ponekad se osjećam kao psihoterapeut, a luksuzne kreme za lice čine se kao antidepresivi”, kaže nam savjetnica s diplomom psihologije koja je htjela ostati anonimna.

KREMA PROTIV NEZADOVOLJSTVA?

“Ljudi gledaju fotografije slavnih na Instagramu koje izgledaju fenomenalno i imaju osjećaj nemoći, da oni nikada neće moći tako izgledati, da neće moći ispuniti ta očekivanja.” Što više trčite za nekim idealom, to ste očajniji i jadniji”, kaže dr. Murad. Kozmetički tretmani tu neće pomoći – problemi neće nestati. “Prepoznajem ih dok ulaze u parfumeriju, u očima im vidim nezadovoljstvo. Sigurna sam da i ja tako nekom drugom izgledam kad proživljavam teško razdoblje”, kaže nam savjetnica za njegu lica u velikoj parfumeriji u centru Zagreba. Problem je u tome što, za razliku od posjeta dermatologu, posjet parfumeriji nije toliko intiman. “Osjećam što klijentice očekuju od mene.


S MIRISIMA JE ISTO.

Ljudi često dolaze u parfumeriju u potrazi za novim parfemom, ali zapravo žele novi koji nije nov. U tome se skriva strah od promjene, nespremnost na novo. Najradije bi mi ispričale sve o sebi i svojim problemima, ali ne mogu jer se osjećaju nesigurno, ne znaju mogu li mi vjerovati, neugodno im je jer ima ljudi oko njih i zbog toga je to drukčije”, kaže nam savjetnica s brojnim vjernim klijenticama.

NOVO, A DA NIJE NOVO

 

“S parfemima i make upom je ista situacija. Ljudi često dolaze tražiti novi parfem, a pritom usput spomenu da žele da miriše kao onaj prijašnji. S godinama sam shvatila da oni ne žele novi parfem, ni novi ruž, ni lak za nokte koji će im donijeti novo iskustvo, nego žele ‘novo’ koje zapravo nije novo. U tome zapravo vidim strah od promjene i rješavanja problema; strah od novoga.”

CREAM KREMA


KUPKA UMJESTO KREME PROTIV BORA

“Primjerice, često mi dolaze nervozne klijentice koje traže kremu protiv bora. U toj nervozi prepoznajem ljutnju na kremu koju trenutačno koriste. Zvuči pomalo smiješno, ali to zovem transferom agresije. Zapravo su nezadovoljne svojim životom pa se ta ljutnja transferira na kremu, koja najčešće nije kriva”, ispričala nam je anonimna savjetnica koja nam je povjerila što napravi u takvim situacijama: “Umjesto na kremu za lice, skrećem im pažnju na neku dobru kupku koja sjajno miriše i djeluje opuštajuće jer mislim da će im dobra kupka više pomoći nego nova krema kojom će opet biti nezadovoljne.”

Bubble_Bath_4_oz

I, prepoznajete li se u nekim od ovih slučajeva?

Mi da:) 

 

Tekst: I.P.

Fotografije: Avon arhiva



Cosmopolitan.hr

Preporučujemo

Komentiraj

Novo