Svog profila jedina gospodarica!

17/04/2016

Dogodilo se Jennifer Lawrence, Kim Kardashian, Rihanni, Colinu Farrellu i Severini – bujica celebrity fotografija i seksi uradaka našla je put do javnosti. To nas je natjeralo da se zapitamo gdje možemo spremiti svoje fotografije i videosnimke bez straha da će netko doći do njih...

Do prije nekoliko mjeseci Ani (21), studentici medicine, nije padalo na pamet upisivati svoje ime u internetske pretraživače. No otkad ju je nedavno nazvala prijateljica i poprilično uvrijeđeno pitala zašto je ne želi dodati kao prijateljicu na Facebooku, Anine internetske navike umnogome su se promijenile. Naime, ispostavilo se da profil s njezinom slikom i imenom nije kreirala ona – i do danas se nije otkrilo tko je to učinio. Phishing? Možemo to i tako nazvati, no riječ je o najbanalnijoj krađi identiteta. Na Aninu sreću, nije se radilo o intimnim fotografijama niti je na lažnom profilu bilo kakavih problematičnih postova, no neki nisu bili takve sreće.

Dogodilo se Jennifer Lawrence, Rihanni, pa i Kim Kardashian te mnogim drugima celebrityjima – njihove su nage fotografije i kućne videosnimke tjednima zabavljale svjetsku javnost. Kućni pornouradak Colina Farrella te Erica Danea iz “Uvoda u anatomiju” među najpoznatijim su muškim glumačkim ostvarenjima, a od domaćih među “obaveznu lektiru” spada djelo naše najveće pop-folk dive Severine. Ta bujica celebrity fotografija i uradaka koji su našli put do javnosti natjerala nas je da se zapitamo – gdje možemo spremati svoje fotografije i videosnimke bez imalo straha da će netko doći do njih? Jesu li sasvim sigurne na našim kompjutorima i u našim mobitelima te jesu li cloudovi nešto što bismo trebali izbjegavati?

“Uopće ne”, tvrdi Riaan Swart, jedan od najboljih svjetskih stručnjaka za IT sigurnost. Ali, dodaje, o svim rješenjima za pohranu bilo kakvih podataka, bili oni obične slike, važni dokumenti ili kompromitirajući videouraci, moramo razmišljati kao o kući: “Imate protuprovalna vrata, čelične rešetke na prozorima i najbolji alarm. Ali sve vam to ništa ne vrijedi ako zaboravite zaključati vrata – sve te sigurnosne mjere neće vam pomoći da se zaštitite od kradljivaca slika, podatka, pa i cijelog vašeg identiteta.”

Vi ste najslabija karika – zbogom!

“Cloudi su generalno sigurni, pa hakeri traže najslabiju kariku, a to smo vi ili ja”, objašnjava Swart. Rade to na najjednostavniji način – pogađajući zaporku koju koristimo, što uopće nije teško jer većina nas koristi vlastiti datum rođenja ili imena kućnih ljubimaca (a ruku na srce, ona su rijetko kad posebno originalna).

“Kao lozinku za neke aplikacije koristila sam ime svog psa – Blacky”, kaže Mirna (29), zaposlena u državnoj upravi. “Mislim da je bilo još tisuću ljudi koji su imali psa s istim imenom  i koji su njegovo ime koristili kao lozinku. Prestala sam kad je aplikacija počela slati previše poruka – umjesto desetak dnevno, koliko bi bilo uobičajeno, znala sam dobiti i 200 signala da se s aplikacijom nešto događa. Deinstalirala sam je, a na ostalima promijenila lozinke”, kaže Mirna.

Hakeri će se često pokušati ulogirati na vaše profile tako da kažu kako su zaboravili šifru – nova će biti poslana na vaš mail, a do njega je mnogo lakše probiti se. Resetirat će ulaznu šifru i imati pristup vašem profilu/računu. Kako smo skloni koristiti iste šifre za različite stranice (neki čak koriste PIN-ove kreditnih i debitnih kartica kao šifre na drugim mjestima!), vrlo će se lako dokopati svih vaših informacija. Gdje će nakon toga završiti vaše fotografije, kako će izgledati “vaši” postovi na društvenim mrežama i što li će pisati u porukama koje ste “poslali” prijateljima – to više nitko ne može reći.

Lijek protiv napasnika

Drugi je način da aktiviraju virus u vašem sustavu koji će hvatati sve vaše mrežne aktivnosti, uključujući i šifre koje ukucavate za ulazak na pojedine web stranice. To je vrlo star princip, koji hakeri koriste otkad postoje kompjutori. Da biste to izbjegli, ne otvarajte mailove iz izvora (od pošiljatelja) koji su vam nepoznati. I ne klikajte na svaki link u mailovima, čak i ako poznajete osobu koja vam ih je poslala. Autorici ovih redova nedavno je kao poruka preko jedne od aplikacija stigao tekst koji je cijeli bio link – na virus, dakako.

Čuli ste to i prije, ali vrijedi ponoviti: institucije poput vaše banke nikada neće tražiti od vas da pošaljete neku šifru, povjerljivi broj računa ili osobne informacije e-mailom. Osobe od kojih ste primili phishing scams – neobične, točnije neovlaštene poruke putem elektroničke pošte koja glumi da dolazi iz službene institucije ili neke velike tvrtke – slobodno obavijestite o tome: ne samo da netko pokušava doći do vaših podataka, nego je ušao i u sustav neke institucije s kojom komunicirate ili u kompjutore i smartphone vaših prijatelja.

Facebook i druge društvene mreže, a pogotovo stranice za pronalaženje partnera, postali su rasadište kojekakvih likova i virusa – od poruka “ljepotana” i “ljepotica” koji vam se javljaju iz Nigerije, s Filipina ili iz Obale Bjelokosti do poruka vaših bliskih prijatelja u kojima se nalaze linkovi za YouTube (iako ne vode na njega) ili slike golih djevojaka nazvanih vašim imenom. Jedino što je sigurno napraviti s takvim porukama jest uništiti ih, nikako ne klikati na linkove u njima. Naravno, svaka tvrtka pokušava se zaštititi i što prije ukloniti profile za koje sumnjaju da ih šire, no korisnika je uvijek više od onih koji održavaju mreže pa ne treba očekivati čuda – velika je stvar ako to uspijevaju brzo riješiti jer preduhitriti luđake je jednostavno nemoguće.

Zapamtite: scamovima vrebaju i putem smartphonea. “Prije nego što skinete bilo što novo na svoj mobitel, zapitajte se znate li što će ta aplikacija raditi na vašem telefonu”, kaže Carey van Vlaanderen iz tvrtke ESET, još jedne od vodećih svjetskih kompanija specijaliziranih za IT sigurnost. “Ne znate li, nemojte je skidati. Izbjegavajte i softvere koje niste sami odabrali za skidanje. Ako neka aplikacija sama traži da je instalirate, otkažite je odmah.” Ne ostavljate svoj mobitel bez nadzora, ne dajte drugima da u njega snime što im se prohtije i budite sigurni da vam PIN za smartphone nije najjednostavniji na svijetu.

Šifra ≠ šifra

Dosad ste vjerojatno naučili da su najbolje šifre koje kombiniraju mala i velika slova među koja su ubačeni brojevi i neki nesvakidašnji znakovi (*&#=#&*). Ne koristite istu zaporku za više od jedne internetske stranice, ne ispisujte ih nigdje gdje bi lako mogle doći u vidokrug drugim ljudima i nikako nemojte koristiti one koje vam je dodijelila banka za bilo što drugo osim onoga čemu su namijenjene. Zbog hakiranih fotografija vaših slobodnih krevetnih aktivnosti bit će vas stid, no provaljeni pristup bankovnim računima – a oni su nerijetko krajnji cilj hakiranja – imat će kudikamo štetnije posljedice.

“Držite sve svoje lozinke na nekom sigurnome mjestu. Šifrirani server ili datoteka mogli bi biti najbolje rješenje, no u tom slučaju sve ovisi o lozinki koju koristite za pristup njima”, kaže Swart. “Ako je netko provali, imat će pristup svim vašim informacijama.” I dalje je najjednostavnije i najsigurnije rješenje imati ih zapisane u nekom rokovniku – naravno, ako ga u ovom vremenu svekolike digitalizacije još itko koristi.

Koristite i 2FA – dvostruki faktor provjere autentičnosti. Primjerice, kao prilog mailu u kojem će tražiti potvrdu promjene zaporke, dobit ćete i SMS poruku kojom će vas obavijestiti o tome – i već ćete tako znati ako netko drugi umjesto vas pokuša mijenjati šifre na bilo kojoj stranici koju koristite.

Zaštita i usluga

“Frend je svratio na kavu i zamolio me da se priključi na moj Wi-Fi”, priča Irena (28). “Nisam vidjela ništa sporno u tome – imam flat-rate, dakle, može ga koristiti tko god i koliko god želi.” No desetak dana kasnije njezin mail prvi je put bio prepun spamova, korištenje interneta značilo je da se priključila i na mnogo pop-up siteova, a ni neke aplikacije na mobitelu nisu više radile kao prije. Što se dogodilo? “Netko je upao u frendov smartphone u kojem je ostala moja Wi-Fi adresa i šifra te sam bila sljedeća na koju su se nakačili. Promijenila sam antivirusni program, deinstalirala nekoliko aplikacija i promijenila korisničko ime i šifru za Wi-Fi, kao i na kompjutoru, smartphoneu i tabletu.”

Osiguranje kućnog Wi-Fi kako biste izbjegli da netko nepoželjan gleda podatke koje šaljete ili primate jedan je od najvažnijih preduvjeta da vaši podaci ne izađu u javnost. “Instalirajte kompletni proaktivni internetski zaštitni sustav koji će vas zaštititi od svih oblika neželjenih upada ili hakerskih napada”, savjetuje Van Vlaanderen.

Swart objašnjava kako nije nemoguće da i softverske tvrtke budu žrtve hakerskih napada. No njihovi sustavi upozorenja automatski će se aktivirati, a tvrtke će u tom slučaju istog trena početi popravljati softvere. Većina servera i clouda reagirat će ako korisnici nisu skinuli neki osuvremenjeni softver – svaka nova generacija dolazi s boljom zaštitom, a aplikacije će vas upozoriti kad nastane njihova nova, modernija i sigurnija verzija. I treba je odmah instalirati.

Cosmopolitan.hr

Preporučujemo

Komentiraj

Novo