Prihvaćate li kritiku preosobno?

07/02/2017

Kritike su sastavni dio naše svakodnevice, bilo da ih dajemo ili primamo. No, umjesto da ih doživljavate negativno, prihvatite ih s izazovom – kao dio manevarskog prostora da budete još bolji

U partnerskim odnosima, među prijateljima, u poslovnom okruženju… kritiku je jednostavno nemoguće izbjeći i njoj smo izloženi baš svi. Iako je gotovo svi shvaćaju u negativnom kontekstu, konstruktivna kritika može izroditi mnogo dobrih stvari i uspjeha. Istodobno, sposobnost prihvaćanja kritike važan je dio uspjeha te je izrazito bitno poznavati različite vrste kritike kako bismo mogli adekvatno reagirati.

Mišljenje o tuđim postupcima

U međuljudskim odnosima možemo razlikovati nekoliko vrsta kritike: pozitivnu kritiku kojom se nekog hvali ili mu se odaje priznanje za određeno postignuće, negativnu kritiku kojom se ukazuje samo na pogrešku ili propust, konstruktivnu kritiku kojoj je cilj poboljšanje postojećeg stanja, destruktivnu kritiku kojoj je cilj uništenje ili poniženje druge osobe te samokritičnost pri čemu osoba sama sagledava svoje ponašanje, uvjerenja, postignuća, kompetentnost i slično u odnosu na vlastite ili tuđe kriterije.

Mnogi ljudi pod pojmom kritike podrazumijevaju nešto negativno i reagiraju agresivno na nju, jer se osjećaju prozvanim, uvrijeđenim ili izazvanim te nastoje obraniti svoj stav pod svaku cijenu. Naročito je opasna destruktivna kritika kojom se drugu osobu namjerno želi povrijediti, poljuljati joj samopouzdanje i poniziti ju. U takvim situacijama nastojte se kontrolirati i ne obazirati se na mišljenje okoline, ne shvaćajte kritiku osobno i ne branite se nego se trudite obaviti posao najbolje što možete. Važno je ostati ravnodušan i ne shvatiti takvu kritiku preozbiljno ili ju, još bolje, pretvoriti u konstruktivnu tako da se shvati manje osobno.

Dobronamjerna kritika

Za razliku od destruktivne, konstruktivna kritika je dobronamjerna i nudi rješenje problema, dodatno motivira osobu i ima naglašen pozitivan prizvuk. Konstruktivna kritika usmjerena je na sadržajnu sferu, a ne relacijsku. To znači da je želite li nekoga konstruktivno kritizirati trebate objasniti toj osobi svoje mišljenje, iznošenjem brojnih konkretnih informacija, što točno ta osoba (treba) i može poboljšati u ponašanju ili radnom učinku. Također, objašnjavanjem kritike prazni se emocionalni naboj situacije, reducira se opasnost od kontranapada i omogućuje se rješavanje problema.
Jedan od glavnih razloga zbog kojih imamo problema s prihvaćanjem kritika je upravo taj što dolaze iznenada i neočekivano, odnosno u vrijeme kada smo emocionalno nepripremljeni.

Povrijeđeni ponos

Što se tiče spola i sklonosti kritiziranju, kao i podnošenja kritika, nedavno provedena istraživanja pokazuju da žene lošije podnose kritike te će češće nego muškarci odbiti preuzeti rizik u svrhu izbjegavanja potencijalnog odbijanja i osuđivanja okoline zbog lošeg postupka ili odluke. Kada kritiziraju, žene su znatno sklonije pasivno-agresivnom oblicima ponašanja nego davanju konstruktivnih kritika!

Za razliku od ženskog spola, muškarci su skloniji cinizmu i manipulaciji kada kritiziraju i češće imaju direktniji pristup. Također češće pokazuju tendenciju da kritike shvate preosobno, odnosno kao napad na sebe, čak i kada je kritika sasvim na mjestu zbog povrijeđenog ponosa.

Važno je zapamtiti da kada dobijete kritiku to ne znači da niste dobri ili kompetentni, već da imate manevarskog prostora da budete još bolji.

Izvor: Elle.hr

Cosmopolitan.hr

Preporučujemo

Komentiraj

Novo