Jeste li previše emotivni?

15/04/2015

Osjećati empatiju prema drugima je sasvim u redu, ali prevelika osjetljivost može zagorčavati život i vama i onima na koje je usmjerena. Uravnotežite svoje osjećaje pomoću ovih trikova...

Ako vam frendica zaboravi čestitati rođendan, opravdavate li to njezinom prezaposlenošću ili odmah počinjete opsesivno razmišljati o tome što ste pogrešno napravili da vam se ne želi javiti? “Znam da je glupo, ali ne mogu si pomoći i sve takve stvari jako uzimam k srcu”, priča nam Nataša (23), asistentica u prodaji. “Vrlo me je lako povrijediti i moji bliski prijatelji to znaju, prihvaćaju, poštuju i razumiju, ali ponekad čak i njih uspijem izluditi takvim svojim ponašanjem.”

Prevelika osjećajnost može biti vrlo poželjna osobina koja nas čini empatičnima, punima razumijevanja, brižnima, strpljivima i dragima, a sve su to osobine koje drugi vole i cijene. No u prevelikim količinama može postati naporna i opterećujuća, ne samo za nas nego i za druge. Američka psihologinja dr. Elaine Aron, pionirka istraživanja na ovom području, skovala je termin hipersenzibilne osobe (Highly Sensitive Person - skraćeno HSP) o kojem iscrpno govori u knjizi “The Highly Sensitive Person: How to Thrive When the World Overwhelms You”. Ako su vaši odgovori na iduća pitanja većinom potvrdni, moguće je da i sami spadate u ovu skupinu:Izbezumljuju li vas situacije kada u kratkom vremenu morate obaviti puno stvari?

1. Izbezumljuju li vas situacije kada u kratkom vremenu morate obaviti puno stvari?

2. Imate li potrebu za povlačenjem na mirno mjesto i osamu tijekom napornog radnog dana ili dok ste okruženi gomilom ljudi?

3. Organizirate li i planirate svoj život tako da izbjegavate potencijalne nevolje i probleme?

4. Treba li vam više vremena nego drugima da donesete neku odluku?

5. Imate li izrazito istančan ukus kad je riječ o umjetnosti, finoj hrani, mirisima?

6. Jesu li vam u djetinjstvu roditelji ili nastavnici često govorili da ste iznimno osjetljivi?

TO NAM JE U PRIRODI
Aron je ustvrdila da jedna od pet osoba pati od sindroma HSP i objasnila kako je riječ o urođenoj osobini za koju su znanstvenici ustanovili da je prisutna kod više od 100 različitih vrsta živih bića, čak i kod nekih sorti voća, riba i konja. Osobe s HSP-om mnogo su suptilnije jer njihov mozak drugačije obrađuje i procesuira informacije te vide i doživljavaju stvari u široj perspektivi pa se zbog toga puno lakše i brže zbližavaju s drugim ljudima.

U nekim kulturama, osobito istočnjačkim, hipersenzualnost vrednuju na potpuno drugačiji način nego mi zapadnjaci koji ćemo, u većini slučajeva, na svaki malo jači izljev emocija uglavnom reagirati izjavom tipa: “Prestani biti tako osjetljiva.”

BLAGOSLOV I PROKLETSTVO
HSP-ovci imaju puno veći emocionalni kvocijent inteligencije od drugih ljudi koji im omogućuje da se istinski identificiraju s drugima zbog čega su sposobni duboko se povezati s drugim ljudima i istinski voljeti. Ali, s druge strane, imaju se veliku potrebu preventivno zaštititi od loših ljudi i veza jer ih oni lako mogu gurnuti u anksioznost i depresiju, a pri tome često utjehu traže u hrani, alkoholu, lijekovima ili drogama.

Kad se osjete povrijeđenima, često reagiraju pretjeranim emotivnim ispadima ili se skrivaju iza maske hladnoće i nedostupnosti, a takve devijacije u ponašanju mogu dovesti do narušavanja socijalnih odnosa, gubitka prijatelja, pa čak i posla. “To su pogrešni modeli ponašanja kojima se u takvim situacijama borimo protiv emocija koje su u tom trenutku hiperstimulirane”, objašnjava psihologinja Sharon Spradbury.

“Kao iznimno senzibilnoj osobi velik mi je problem tražiti od drugih ljudi stvari kao što su, primjerice, povišica ili unapređenje. Smatram da sam pametna i vrijedna pa ako me ljudi poznaju, cijene i znaju moje vrline, sami bi trebali ponuditi takvo što, a ne da ih moram moliti”, kaže marketinška stručnjakinja Ana (25).

“Već sam dva puta trebala dobiti promaknuće i oba sam puta odbijena uz obrazloženje da sam premlada i da trebam steći još iskustva, ali stariji kolege su mi rekli da je pravi razlog taj što sam previše emotivna, što nije dobro za ovaj posao.”

To je zajedničko svima koji imaju HSP sindrom – poriv da se zaštite od toga da ih drugi napadnu ili povrijede, tumači Aron i dodaje da pritom koriste različite taktike kao što su minoriziranje, optuživanje, prenapuhavanje, preuveličavanje i projekcija. Zbog toga mogu ostaviti dojam manipulativnih osoba te ako ne nauče kontrolirati svoje ponašanje, mogu steći reputaciju labilnih i nezrelih osoba.

Često ih etiketiraju kao sramežljive, čak i neurotične osobe jer su vrlo oprezni pri izlaganju bilo kakvom riziku, isprobavanju nepoznatih stvari i upoznavanju s novim ljudima, ali se dr. Aron ne slaže s time. “Sramežljivost je stečena osobina, a HSP sindrom je urođen”, tvrdi ona.

PA, ŠTO UČINITI?
Ako nam je hiperosjećajnost toliko duboko usađena da nam ulazi u sve sfere života, ipak postoje načini kako je možemo djelomično modificirati ili barem držati pod kontrolom.

1. Utvrdite što je točno vaš problem.
Na Aroninoj web stranici Hsperson.com skinite besplatni test, ali uzmite u obzir i osobine koje su zajedničke svim HSP-ovcima – Govore li vam ljudi često rečenice poput: “Nemoj to doživljavati tako osobno” ili “Prestani biti tako osjetljiva”? Volite li više solo aktivnosti od onih grupnih? Rasplačete li se lakše i brže nego drugi? Reagirate li emotivnije od ostalih? Jeste li opsjednuti detaljima? Izlazite li iz svojih okvira da biste izbjegli kritiku i pritom koristite taktike kao što su komplimentiranje drugima, kritiziranje samih sebe i umanjivanje vlastitih zasluga te izbjegavanje napadanja pravog krivca? Ako su odgovori na ovo potvrdni, mogli biste biti HSP. “Zapamtite da emocije nisu prave ili pogrešne”, naglašava psihologinja Karin Steyn dodajući: “To kako ih mi koristimo i kako postupamo s njima ono je što čini razliku.”

2. Testirajte vlastitu snagu.
To što su skloni dubokim promišljanjima može HSP‑ovce činiti vrhunskim i predanim radnicima, ali pod uvjetom da znaju i mogu donijeti konačnu odluku, umjesto da neprestano rasipaju energiju na za i protiv argumente bez finalnog zaključka. Prema mišljenju psihologa Teda Zeffa, autora knjige “The Strong, Sensitive Boy”, činjenica da imate snažnu intuiciju može vas prometnuti u pravog vođu. “Istraživanja su pokazala da divlje životinje s HSP sindromom koriste svu energiju kako bi utjecale na jedinke u svom okolišu i najčešće upravo oni postaju vođe skupine”, objašnjava Zeff.

3. Kontrolirajte svoje okidače.
Dobro razmislite tko vas sputava u vašim ciljevima? Budite vrlo izbirljivi kada je riječ o ljudima kojima ukazujete povjerenje i s kojima provodite puno vremena. “Kada uočite koje situacije djeluju kao okidač za vaše povišene emocije, lakše ćete se nositi s njima”, kaže Spradbury. “Tako ćete bolje upoznati sebe i svoje reakcije te automatski dobiti bolju kontrolu i moć nad njima. No pritom dobro pripazite da ne počnete izbjegavati baš sve situacije koje mogu biti potencijalni okidač. Cilj je da svladate osnovne vještine o tome kako iz loše situacije izvući ono najbolje”, naglašava Steyn.

4. Učite nositi se s kritikama tako da ih prihvaćate.
“I ne ustručavajte se obratiti osobama uz koje se osjećate sigurno i kojima vjerujete”, savjetuje Spradbury.

5. Hipersenzibilnost previše utječe na vaš život – ne ustručavajte se zatražiti pomoć psihologa.
“Bihevioralna kognitivna terapija može vam pomoći da stvari sagledate i iz drugoga kuta”, zaključuje Steyn.

Cosmopolitan.hr

Preporučujemo

Komentiraj

Novo